Strah njemačkih poduzetnika od ″zaštitnog kišobrana″ | Gospodarstvo | DW | 10.09.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Strah njemačkih poduzetnika od "zaštitnog kišobrana"

Bundestag uskoro odlučuje o proširenju pomoći za Grčku i ostale posrnule članice zone eura. Političari tvrde kako pomoć nema alternative. No njemački poduzetnici su drukčijeg mišljenja.

Nepoželjni kišobran

Nepoželjni kišobran

Kada se planira jedan veliki projekt koji je povezan s određenom dozom rizika, recimo kod gradnje mosta ili tunela, tada se pomno prouči svaki detalj projekta i svaki osjetljivi moment se višestruko provjerava. Jer posljedice nedovoljne pripreme mogu biti pogubne. Sličan pristup od njemačkih političara pri donošenju odluka u procesu spašavanja eura traže i njemački poduzetnici. Mnogi od njih, pogotovo iz sektora manjeg i srednjeg poduzetništva, na odnos njemačke vlade prema krizi eura gledaju vrlo kritično.

Nepoželjni kišobrani

Angela Merkel

Angela Merkel

"Mi smo mislili da se  izračunavanjem mogućih financijskih scenarija u daljnjem razvoju dužničke krize Grčke ili Portugala bavi krizni stožer sa 100 ili 200 stručnjaka. No time se bavi ni manje ni više nego četiri ekonomista u ministarstvu financija. Rečeno nam je da se tim izračunima ionako bave stručnjaci u Europskoj središnjoj banci", govori u šoku njemački poduzetnik Michael Moritz te dodaje: "No Europska središnja banka je tek prije koji mjesec od ekonomista iz Deutsche Banka, Barclays Bank i Royal Bank of Scotland zatražila savjetovanje o tomu što se može dogoditi u slučaju bankrota jedne članice zone eura. To me baš i ne umiruje". Moritz u svojoj kritici kriznog menadžmenta njemačke vlade nije usamljen. Poduzetnici smatraju da njemačka politika ne čini dovoljno za pronalaženje pravog rješenja za krizu koja se nadvila nad zajedničkom europskom valutom. Umjesto toga je pala odluka za stvaranje "stalnih zaštitnih kišobrana" koji međutim, po mišljenju njemačkih poduzetnika, vode ravno u Uniju u kojoj članovi preuzimaju direktnu odgovornost jedni za druge što je scenarij koji nije poželjan.

Iako vlada Angele Merkel žestoko brani svoj dosadašnji menadžment u borbi za spas eura, neki pripadnici vladajuće demokršćansko-liberalne koalicije ipak podržavaju skepsu poduzetnika. "Ovaj novi zaštitni  kišobran za euro koji će Bundestag izglasati krajem mjeseca sigurno neće biti i posljednji. Glavni akteri na tržištu će politiku i dalje ucjenjivati i od nje tražiti spriječavanje daljnjih katastrofa", smatra zastupnik Liberalno demokratske stranke Frank Schäfler. On smatra da čitav projekt jednostavno nije osmišljen do kraja. "Na zastupnike se cijelo vrijeme vrši pritisak raznim horor scenarijima. Za pravu dubinsku i temeljitu raspravu uopće nema vremena", žali se Scheäfler.

Vreća bez dna

Grčki euro

Financijska garancija

Lutz Goebel, predsjednik udruge "Obiteljska poduzeća", smatra kako rješenje nije u donošenju novih i financijski većih paketa za spas eura. On smatra da svaka članica zone eura sama za sebe mora biti odgovorna i ako nema drugog izlaza, proglasiti bankrot. Goebel smatra da su zloguke prognoze po kojima bi bankrot neke članice zone eura izazvao sličnu katastrofu kao i bankrot banke Lehman Brothers čisto širenje panike s jednom jedinom svrhom a to je da se kompletna priča financira novcem poreznih obveznika. Tzv. "zaštitni kišobrani za euro" su za Goebela ništa drugo nego garancija onima koji ne znaju gospodariti da će ih ovako i onako spasiti netko drugi. "To je isto kao da ovisniku od droge predbacujete da sam sebe uništava, ali ipak financirate njegovu nabavku droge", zaključio je Goebel.

Obiteljski poduzetnici od njemačkog Bundestaga traže odbacivanje proširenja zaštitnog kišobrana. Prije rasprave o daljnjoj pomoći svaka bi članica zone eura u Ustav morala uvrstiti klauzulu koja spriječava daljnje zaduživanje. "Jedino tako će vreća koja sada nema dna konačno biti zatvorena", zaključuje Goebel.

Autorica: Sabine Kinkartz (N. Kreizer)
Odg. ur.: D. Dragojević

 

Preporuka uredništva