Sto se desava sa bankama? | Gospodarstvo | DW | 20.11.2003
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Sto se desava sa bankama?

Ponekad izgleda kao da je svijet okrenut naglavacke; iako smo u našoj emisiji culi škotskog ekonomistu Paul Harea kako je štednja glavni izvor gospodarskog rasta - banke na štednji jedva zaraduju tako da sve manje banaka uopce potice gradane na štednju. Danas postoje dvije carobne rijeci za bankare: krediti i investicijski fondovi i tu se doista obrce golem novac - i nezaobilazan su faktor gospodarskog rasta: prema nekim procjenama, cak 95% ukupne kupovne moci neke zemlje ovisi o kreditima. Ali zašto banke odjednom radije - naizgled - daju novac umjesto da ga uzimaju? Uzimaju ga one itekako ali veoma dobro zaraduju upravo na kamatama koje vama obracunavaju. A umjesto da same jamce da ce od vaše uštede uciniti još više novca, radije vam prodaju ulog u nekom investicijskom fondu - jer sav rizik onda snosite vi, a ne banka.

To pokazuje i razlika štednje u Americi i Njemackoj: dok je 1991. kucanstvo u Njemackoj štedjelo oko 13% svojih prihoda, sa onu stranu Atlantika bilo je to nešto preko 8%. Prošle godine štedjelo se i u Njemackoj manje - 10,6% - ali u Americi neusporedivo manje - sada je to tek 3,7%. Tamo je pak osnova štednje vec postalo ucešce u investicijskim fondovima i kupnja dionica iako ovih dana neprestance stižu vijesti iz Sjedinjenih Država i meke poslovnog svijeta - Wall Streeta gdje su pored luksuznih limuzina upadljivo cesto parkirane i policijske "marice": ove srijede je uhapšeno 48 "brokera" koji su obecavali brda i doline baratajuci devizama ali mnogo je ozbiljnije stanje u investicijskim - u Americi je to prakticno istovjetno sa mirovinskim fondovima. Volumen novca sa kojima oni barataju je zapravo nepojmljiv 7 bilijuna - što je na primjer budžet jedne Njemacke nagomilan kroz 15 godina. Vodi se postupak protiv giganta poput Putnama - 272 milijarde dolara kapitala, sumnjici se i Prudential a cak je i ugledni Morgan Stanley platio 50 milijuna dolara jer je koristio metode koje se ne smatraju legalnim. Kako je u Njemackoj? Banke vec mjesecima, upravo nakon sloma vrijednosti dionica i bijega ulagaca iz fondova - njihov volumen se prakticno prepolovio - pune samo svoje blagajne nakon pretprljenih gubitaka koristeci nisku temeljnu stopu Europske središnje banke ali puštajuci komercijalne kredite i dalje sa visokim kamatama tako da je izostao i željeni ucinak na europsko gospodarstvo. Upravo to pokazuje i ispitivanje koje je provela Radna zajednica samostalnih poduzetnika medu 980 poduzeca i gotovo svi tvrde - do novca pod koliko - toliko povoljnim uvijetima dolaze sve teže. Na skali od 1 do 5 upravo Deutsche Bank, po uvjetima koje nudi malim i srednjim poduzecima nije dobilo cak ni dvojku - ocjenjena je sa 1,6 i mala joj je utjeha što nije daleko ni Commerzbank - ona je dobila 1,9. I ukupna ocjena je zapravo jadna 2,53 - i pokazuje da se na taj nacin još dugo može cekati do stvarnog gospodarskog poleta.