1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Stanje slobode medija u Hrvatskoj bez bitnog poboljšanja

Mirjam Gehrke / Andrea Jung-Grimm12. veljače 2014

U izvješću Reportera bez granica o slobodi medija prstom se ne upire samo u već poznate krivce, nego su na meti kritika i zapadne demokracije. Hrvatska se nešto popravila, ali je u njoj stanje i dalje daleko od idealnog.

https://p.dw.com/p/1B7G6
Foto: Vladimir Voronin - Fotolia.com

Vojnik Bradley Manning je u SAD-u osuđen na 35 godina zatvora. Bivši suradnik američke tajne službe NSA Edward Snowden je uvjeren da ga u njegovoj domovini ne očekuje pošteno suđenje. Poruka upućena potencijalnim "zviždačima" je jasna: tko novinarima dostavi kompromitirajuće informacije o vlastima, mora računati s drakonskim kaznama. Do tog su zaključka došli Reporteri bez granica u svom najnovijem izvješću o slobodi medija u svijetu. "U SAD-u je državni progon novinara i njihovih izvora dostigao do sada neviđene razmjere", kaže Christian Mihr, voditelj međunarodne organizacije Reporteri bez granica. "Kada se izvori više ne usude progovoriti, onda smo suočeni s bitnim ograničavanjem slobode medija i dramatičnim nazadovanjem demokracije."

Zapad je prokockao šansu

Taj razvoj daje "fatalni signal zemljama poput Turkmenistana, Sirije ili Turske", kaže Mihr i upozorava: "Kada čak i tradicionalne demokracije slobodu medija više ne smatraju neprocjenjivo važnim dobrom, onda te zemlje više ne osjećaju da se na njih vrši pritisak kada se politički ističe vrijednost slobode medija." On upućuje na primjer britanskog lista The Guardian u vezi s otkrićima Edwarda Snowdena. Redakcija tih novina je prošle godine bila prisiljena uništiti hard-disk sa Snowdenovim informacijama. Osim toga, istražitelji su, pozivajući se na zakone za suzbijanje terorizma, u londonskoj zračnoj luci nekoliko sati ispitivali životnog suputnika novinara Glenna Greenwalda, koji je objavio Snowdenova otkrića.

Njemačka je na ljestvici Reportera bez granica zauzela 14. mjesto. I u toj zemlji su domaće i inozemne sigurnosne službe u više slučajeva pokušale zaplašiti novinare. Tako je bilo zapljene novinarskog materijala, a Služba za zaštitu ustavnog poretka savezne pokrajine Donje Saske godinama je pratila nekoliko novinara. Njemački novinari su također prijavili i prijetnje koje na njihovu adresu stižu od neonacista, selefija ili kriminalaca. No unatoč svemu Mihr naglašava: "Njemačka se od mnogih drugih zemalja razlikuje po tome što ima jako i neovisno pravosuđe."

Christian Mihr
Mihr: "Tradicionalne demokracije upućuju fatalne signale"Foto: ROG/Stefan Günther

Hrvatska i dalje daleko od idealnog

Reporteri bez granica u svom izvješću uspoređuju stanje u 180 država i regija svijeta u razdoblju od prosinca 2012. do sredine listopada 2013. godine. Unatoč zamjerkama zbog "ograničenja u znaku nacionalne sigurnosti", na vrhu ljestvice se i dalje nalaze države sa zapada i sjevera Europe: Finska, Nizozemska, Norveška, Luksemburg i Andora. Na začelju su ponovo Somalija, Sirija, Eritreja, Sjeverna Koreja i Turkmenistan.

Od članica Europske unije najlošije je plasirana Bugarska (87. mjesto). Hrvatska se popravila za četiri mjesta u odnosu na godinu dana ranije i zauzela 64. mjesto, a Srbija se na ljestvici popela za čak 10 mjesta i sada je po stanju slobode medija 63. Unatoč tome, stanje u tim zemljama i dalje je daleko od idealnog. Kao razlog poboljšanja plasmana na ljestvici u izvješću se navode reforme zakona kojima se djelomično popravio položaj novinara.

Prosvjedi u Skopju
U listopadu 2013. novinari su u Skopju prosvjedovali protiv presude njihovom kolegi Tomislavu KezarovskomFoto: DW/P. Stojanovski

Situacija je zabrinjavajuća u Makedoniji (116. mjesto), Crnoj Gori (113.) i Albaniji (102.). Reporteri bez granica ističu da u tim zemljama neki mediji pripadaju kriminalnim skupinama te da poluilegalna poduzeća kontroliraju izvještavanje koristeći kao pritisak oglašavanje u medijima. Naime, ako se određenom poduzetniku, recimo, ne sviđa pisanje nekog lista, njegova tvrtka u tom listu neće objavljivati svoje oglase. To pak može dovesti do financijske propasti novina, jer su skoro svi mediji ovisni o novcu od marketinga. Osim toga, tvrdi se u izvješću, u tim državama se nasilje nad novinarima vrlo rijetko ozbiljno istražuje.