Središnja proslava „Oluje“ u Kninu

Vlada premijera Sanadera program i pravila obilježavanja 10. godišnjice „Oluje“ dogovara i s bivšim državnim dužnosnicima i umirovljenim generalima. Dosadašnjim dogovorima s ministrom obrane Rončevićem odazvala se većina umirovljenih generala, njih tridesetak. Nekih, međutim, nije bilo, iako ih Vlada nastoji sve okupiti, jer ne bi željela da se jubilej „Oluje“, poput nekih ranijih obilježava na paralelnim skupovima, zato što se dio umirovljenih generala ne slaže s politikom predsjednika Mesića i Sanaderove vlade te njihovom suradnjom s Haaškim sudom.

Središnju proslavu u Kninu i ključne dijelove programa proslave „Oluje“ najavio je predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks na kraju parlamentarnog zasjedanja uoči ljetne stanke. Šeks je to učinio pred kraj svojega govora o „Oluj“. A o njoj je govorio na temelju zaključka saborskog Predsjedništva, koje je odlučilo kako nema potrebe da Sabor donosi posebnu Deklaraciju o „Oluji“, što su predlagali zastupnici Slaven Letica i Andrija Hebrang. Predsjedništvo Sabora smatra da su se parlamentarni zastupnici u Deklaraciji o Domovinskome ratu precizno i jasno odredili i prema „Oluji“. Stoga je zaključilo da je uoči desetgodišnjice „Oluje“ dovoljno da predsjednik parlamenta održi prigodan govor.

Slaven Letica je, inače, inicirao deklaraciju u kojoj je, među ostalim, predložio da se „Oluja“ proglasi međunarodnom savezničkom antiterorističkom akcijom koja je imala puni međunarodni legitimitet. Predložio je i da se u njoj iskaže neslaganje s haaškim optužnicama u kojima se „Oluja“ kvalificira i kao udruženi zločinački pothvat organiziran radi etničkog čišćenja. Zagovarao je i da se u deklaraciji Sabor posebno zahvali nekolicini bivših američkih i NATO-ovih dužnosnika na čelu s Billom Clintonom. Taj dio njegovih prijedloga nije prihvaćen. Ocjenjeno je da bi proglašavanje „Oluje“ savezničkom akcijom bez dogovora s onima koje bi se proglasilo saveznicima moglo izazvati diplomatske sporove, a čelnici HDZ-a smatraju i da bi to bilo krivotvorenje činjenice, jer da je za akciju ponajprije zaslužna Hrvatska vojska. Usto je zaključeno da bi polemiziranje s haaškim optužnicama nepotrebno dodatno kompliciralo hrvatske odnose s Tribunalom u Haagu.

Na koncu je, umjesto usvajanja deklaracije, predsjednik Sabora Vladimir Šeks održao govor u kojem je naglasio da je „Oluja“ bila velebna osloboditeljska akcija i najsjajnija dionica Domovinskog rata. Podsjetio je da je Sabor već ranije konstatirao kako je Hrvatska vodila pravedan i legitiman, obrambeni i oslobodilački, a ne agresorski i osvajački rat. Dodao je i da je „Oluja“ realizirana na temelju međunarodnog prava te da nije bila nikakav zločinački pothvat s ciljem etničkog čišćenja. Založio se, međutim, da se radi plemenitosti i čistote „Oluje“ pred licem pravde nađe sve ono što je u njoj bilo negativno i što je zatamnilo njezin sjaj. Na koncu je Šeks, pozdravljen dugotrajnim pljeskom zastupnika, odao počast poginulima u „Oluji“ i zahvalio svima koji su joj dali svoj doprinos. Posebno je zahvalio prvom hrvatskom predsjedniku i vrhovnom vojnom zapovjedniku Franji Tuđmanu.