Srbijanska naftna industrija za sitniš | Politika | DW | 26.12.2008
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Srbijanska naftna industrija za sitniš

Rusija i Srbija potpisale su energetski sporazum kojim ruski Gazprom preuzima većinski udio u srbijanskoj naftnoj industriji NIS-u za 400 milijuna eura. Zauzvrat Rusi obećavaju investicije u Srbiji u plinovod.

default

Radnici u naftnoj industriji

Potpis na energetski sporazum u Moskvi samo je djelomično stavio točku na poslovno-političku epopeju koja je započela prije točno dvije godine. U prosincu 2006. godine tadašnji srbijanski ministar energetike i rudarstva Radomir Naumov potpisuje s ruskom stranom Memorandum o razumijevanju o izgradnji plinovoda kroz Srbiju i od tada traje čitav niz političkih sukoba oko realizacije tog aranžmana.

Beogradu obveze, Moskvi dobre namjere

Ugovorom u Moskvi precizirane su samo obaveze oko kupoprodaje NIS-a, dok su poslovi oko izgradnje plinovoda Južni tok, kao i skladišta plina u Banatskom dvoru za sada na razini dobrih namjera. To pokazuje da je srpska strana ipak učinila ustupke u odnosu na raniji stav da se čitav ovaj posao mora obaviti u paketu. Dodatni propust je što Gazprom neće direktno uložiti preko 500 milijuna eura u NIS, nego će to financirati iz kredita koji će vraćati buduće mješovito poduzeće, kojem su Rusi većinski vlasnici.

Gazprom Hauptquartier in Moskau

Glavno sjedište Gazproma u Moskvi

Obveza održavanja prerade nafte

Reklo bi se da srpska strana zbog toga ne može biti previše zadovoljna. Međutim, i srbijanske i strane procjene ipak govore da je ovo bio maksimum koji se mogao postići u uvjetima svjetske ekonomske krize. Na to za Deutsche Welle skreće pozornost i Jelica Putniković, urednik Balkan magazina i energetski analitičar. U trenutku kada US Steel najavljuje prekid rada i kada se privreda suočava s velikim izazovima, ugovor za NIS izgleda kao dobar posao: „Jer, u ugovoru je precizirano da će Gazprom Njeft morati da održi proizvodnju, to jest preradu nafte u Srbiji u rafinerijama, da uveze dovoljno sirove nafte, i da iz domaćih kapaciteta snabdeva tržište derivatima. Znači, taj deo privrede neće stati, a poznato je da je NIS punio petinu srpskog budžeta“.

Posao važan i Srbiji i Rusiji

Pipeline - Panoramabild

Ovakav plinovod bi trebao prolaziti i kroz Srbiju.

Na osnovu detalja ugovora, čini se da se Srbija osigurala u slučaju neispunjavanja ugovornih obveza. Taj detalj je i bio predmet kritika srbijanske javnosti, jer se kaže da Srbija ima samo političke, a ne i financijske garancije. Međutim, Jelica Putniković ukazuje na činjenicu da je samo NIS posao od skoro milijardu eura i da je on podjednako bitan i srpskoj i ruskoj strani: „Kažem, ako se to ostvari, jer uvek naravno postoji mogućnost da i pored bilo kakvih garancija posao propadne. Svedoci smo da je za autoput Horgoš - Požega bio napravljen ugovor, a da je Deutsche Banka odustala od davanja finansijske garancije inostranim kompanijama. Znači, ne možemo da govorimo samo o sumnji zato što su to ruske kompanije, pitanje je šta će biti sa svetskom ekonomskom krizom“.

Problemi ipak time ne prestaju, jer će sporovi oko energetskog aranžmana i u narednoj godini biti generator političke krize. Pojedine članice vladajuće koalicije, poput G17 Plus, najavljuju i moguće napuštanje vlade. To će uz neminovni udar svjetske krize na Srbiju dodatno ugroziti nivo investicija u zemlji.

Preporuka uredništva

  • Datum 26.12.2008
  • Autor Ivica Petrović, Beograd
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink https://p.dw.com/p/GNLj
  • Datum 26.12.2008
  • Autor Ivica Petrović, Beograd
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink https://p.dw.com/p/GNLj