1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srbija: oštar start izborne kampanje – potencijal za nasilje

Ivica Petrović
13. svibnja 2020

Predizborna kampanja u Srbiji je krenula oštro, iako su još na snazi epidemiološke mjere. Analitičari kažu da se raspisivanjem izbora riskira zdravlje građana, a i zamjeraju vlastima produbljivanje podjela u društvu.

https://p.dw.com/p/3c9cq
Foto: Reuters/M. Djurica

Napetost između vlasti i oporbe krenula je još tijekom trajanja izvanrednog stanja i samo je dobila zamah nakon njegovog ukidanja. Kao odgovor na bjesomučnu kampanju vlasti protiv oporbe najprije su krenula povremena oporbena okupljanja, a sve se nastavilo koškanjima ispred državnih institucija. Štrajk glađu je zatim nastavio neovisni zastupnik Miladin Ševarlić, koji je od njega brzo odustao, ali je štrajk glađu ispred Skupštine Srbije kao dio aktivnog bojkota nastavio lider Dveri Boško Obradović.

Odgovor vlasti je po običaju bio bizaran, jer je dvoje zastupnika Srpske napredne stranke (SNS) također stupilo u štrajk glađu „zbog oporbene kontrole pravosuđa“. Kako to nije bilo dovoljno, pristaše vlasti su se okupile u velikom broju ispred srbijanskog parlamenta kako bi prosvjedovale protiv štrajka glađu Boška Obradovića, za što predsjednik SNS-a Aleksandar Vučić kaže da je riječ o spontanom okupljanju.

Vlast kroz izazivanje sukoba

Koliko će oporba svojim akcijama možda čak i uspjeti odložiti lipanjske izbore ili će vlast nastaviti tvrdoglavo poticati sukobe unutar društva, pitanje je trenutno bez odgovora.

U svakom slučaju, politolog Duško Radosavljević za DW ističe kako je „dobro primijećeno da predizborna kampanja ne može ići nakon dva mjeseca osobnih i kolektivnih frustracija, jer su ljudi bukvalno bili u kućnom pritvoru". „I sada imamo situaciju da se, umjesto ljetne pauze, iz tih frustracija i histerije kreće u kampanju u kojoj se ne biraju sredstva, u kojoj je ulog veoma velik i u kojoj se samo očekuje gdje će buknuti požar“, kaže Radosavljević.

„Mislim da bi se morala povući ručna kočnica i da se nekako vratimo pregovorima. Ako netko misli da bi trebao uzeti vlast u naredne četiri godine tako što će izazvati sukobe, onda svakome u zemlji mora biti jasno da se približavamo granici nakon koje nema povratka“, upozorava Radosavljević.

Policija razdvaja pristaše vlasti i oporbe ispred Skupštine Srbije
Policija razdvaja pristaše vlasti i oporbe ispred Skupštine SrbijeFoto: Reuters/M. Djurica

Umjesto solidarnosti – podijeljeno društvo

Očito je da smo iz tog dvomjesečnog pandemijskog ritma umjesto neke povećane solidarnosti izašli kao totalno podijeljeno društvo, ističe za DW novinar Nedim Sejdinović. „Vidimo da postoji ogroman potencijal za nasilje i ja se iskreno pribojavam kuda sve to vodi. Vlasti vidim kao glavnog generatora te atmosfere straha i nasilja, jer one na svaku kritiku opozicije, ili na svaki prosvjed građana reagiraju veoma žestoko i tako sve dublje dijele ovo društvo“, kaže Sejdinović.

Nedim Sejdinović se slaže da je zaista bizarno to što vlast za kontrolu pravosuđa optužuje oporbene lidere poput Dragana Đilasa i napominje da „vlast zaista ima ogroman utjecaj na pravosuđe. To je samo još jedan čin sluđivanja građana“.

Vlast kao oporba

Riječ je zapravo o tome, nastavlja Sejdinović, da se najprije obesmisli štrajk glađu koji je pokrenuo Boško Obradović. „A s druge strane, vi imate već osam godina vlast SNS-a koja se ponaša kao oporba. Stalno se jednom dijelu biračkog tijela šalje poruka da Srbijom vladaju neki drugi ljudi, a ne oni, i da se oni s njima bore."

Okupljanje većeg broja ljudi pokazuje da vlasti uopće ne zanima koliko će ljudi biti zaraženo, samo je važno osigurati mandat na još četiri godine, kaže Duško Radosavljević. „Kada vi negdje dovedete više stotina ili tisuća ljudi, ti su ljudi prosto potrošna roba. I naravno da je teško povjerovati da je sve to djelo nekih anonimnih grupa, već je to, kao i ono paljenje baklji po krovovima, rezultat organizirane režije“, smatra Radosavljević.

Demonstracije ispred Skupštine - neposredno nakon ukidanja izvanrednog stanja
Demonstracije ispred Skupštine - neposredno nakon ukidanja izvanrednog stanjaFoto: Reuters/M. Djurica

Kako provesti aktivan bojkot?

Kada je riječ o bojkotu izbora i metodama „aktivnog bojkota“ za koje se zalaže Boško Obradović, Radosavljević skreće pažnju da moramo znati o čemu zapravo govorimo:

„Kakav je to aktivan bojkot, je li to neki borbeni bojkot? Postoji nešto što se zove građanska neposlušnost, ali tu sad već govorimo o kapacitetima oporbe. Može li recimo Savez za Srbiju sutra organizirati da nitko ne koristi gradski promet ili da nitko ne gleda televiziju? Ili da ljudi ne plaćaju porez? Može li izvesti 150.000 ljudi u Beogradu i da svi sjednu na ulicu", pita se taj politolog.

Naši sugovornici ocjenjuju da je teško očekivati da će uspješno moći biti kontrolirana sadašnja količina nasilja, mržnje i negativne energije. „Čini mi se da kao društvo srljamo u opasnu situaciju u kojoj možemo očekivati čitav niz za sada pojedinačnih incidenata, koji vrlo lako mogu eskalirati. Promatrajući medije i društvene mreže, prilično sam zabrinut količinom poticanja na nasilje koja se tu može sresti“, napominje Nedim Sejdinović.

Osnovni je problem što sada vlasti tim akcijama žele postići, dodaje Duško Radosavljević, jer „što je trebalo učiniti tih par tisuća ljudi koje su doveli – prebiti samog Boška Obradovića ili tu nekolicinu ljudi koji njega podržavaju? A svakako su bili brojniji. Možda glavni razlog za sve što se događa jest to što se Aleksandar Vučić, otkako je izabran za predsjednika, nikada nije ponašao kao predsjednik države i svih građana, već kao predsjednik svoje stranke“, zaključuje Radosavljević.