Srbija: oporba se vraća? | Politika | DW | 27.11.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Srbija: oporba se vraća?

Imenovanjem Marinike Tepić kao nositeljice parlamentarne liste, dio oporbe u Srbiji je indirektno dao do znanja da će sudjelovati na svim izborima sljedeće godine.

Wahlkampagne Serbien 2020

Na posljednjim izborima u Srbiji i nije bilo izbora

Oporbena grupacija koju čine Stranka slobode i pravde (SSP), Narodna stranka (NS), Demokratska stranka (DS), Pokret slobodnih građana (PSG), kao i još nekoliko udruga, najavila je da će njen nosilac parlamentarne liste biti Marinika Tepić, potpredsjednica SSP-a.

Time je potvrđeno da će oporba sudjelovati na svim izborima sljedeće godine, i da se odustalo od ideje bojkota izbora. Kako su optimistično naveli „izlazimo na izbore kako bi pobijedili na svim razinama", iako su se ogradili rekavši „uvjetno rečeno izbore jer i dalje nemamo slobodne i poštene izbore".

Bojkot bez efekta - oporba „prisiljena" na izbore

Izborni uvjeti su međutim i dalje vrlo loši i neizvjesno je hoće li tu biti bilo kakvog napretka do izbora. Stoga i politički analitičar Đorđe Vukadinović za DW kaže da „koliko je oporba prošlog puta prebrzo proglasila bojkot, toliko je sada od njega prebrzo odustala".

„Razumijem političke, psihološke i materijalne razloge za odustajanje od bojkota, ali će taj dio oporbe morati objasniti svojim biračima zašto se to čini. Vjerujem da će birači razumjeti te motive, ali ipak ne bi trebalo podcjenjivati birače i promatrati ih kao neku pasivnu masu koja će bez pogovora slijediti svoje vođe", smatra Vukadinović.

Ključni razlog zašto se sada ide na izbore je taj „što oporba nije imala manevarskog prostora da taj bojkot ponovi još jednom", ocjenjuje za DW Bojan Klačar, izvršni direktor Centra za slobodne izbore i demokraciju (CeSID).

„Čini mi se da je oporba shvatila za ovih godinu dana da izvaninstitucionalno djelovanje, sa skromnim resursima, i s jakim političkim protivnikom, više ne može dati efekte i da je neophodno ući u vrlo jasnu i otvorenu političku borbu. Bojkot jest ukazao na probleme u izbornom procesu, ali nije učinio opoziciju snažnijom, i stoga mislim da su morali izići na ove izbore", kaže Klačar.

Srebrenička rezolucija - glavna mana?

 Debatte Tepic Djukanovic Serbien

Marinka Tepić na čelu dijela oporbe

Okupljanje ove grupacije političkih stranaka, udruženja i pokreta prve kritike je doživjelo od ostalih opozicionih stranaka koje smatraju da je neozbiljno što SSP, DS i PSG pokušavaju monopolizirati pojam oporbe u Srbiji.

Kada je riječ o vlastima, na meti njenih kritika se prije svega našla Marinika Tepić, kao nositeljica liste, kojoj se već dugo kao glavni grijeh na teret stavlja podrška skupštinskoj rezoluciji o genocidu u Srebrenici.

„Specifičnost Marinike Tepić je taj što ona ima rejting koji je u samom vrhu opozicionih političara, ali isto tako ima i dosta negativnih ocjena", ističe Đorđe Vukadinović.

„Dakle, ona može donijeti dosta glasova kao stranački kandidat, ali kao nositeljica liste široke koalicije - koja namjerava biti i još šira - mislim da je tu njezin domet relativno ograničen. Podrška rezoluciji o Srebrenici je možda nekima plus, ali to je opet u očima većine biračkog tijela hendikep", napominje naš sugovornik.

Bojan Klačar također smatra da je njen izbor za nositeljicu liste „politički logičan" jer „Marinka Tepić ima najbolji rejting unutar oporbe". Tome bi trebalo dodati i neke druge ne manje važne razloge, a to su da je riječ o osobi koja je prepoznatljiva i politički iskusna, „kako na terenu tako i u institucijama", navodi Klačar.

„Ali isto tako se može očekivati da će politički protivnici tragati za njenim manama, između ostalog će se koristiti i taj odnos prema Srebrenici. Mislim da će to pre svega biti jedna kritika da je ona političarke previše građanske orijentacije, i nedovoljno patriotski orijentirana, bez nekih važnih nacionalnih tema i poruka", kaže Klačar.

Nestranački kandidati

Spomenuta grupacija je javnost obavijestila da će za beogradske izbore imati nestranačkog kandidata, a pretpostavlja se da će tako biti i za predsjedničke izbore.

Đorđe Vukadinović ističe da istraživanja Nove srpske političke misli (NSPM) pokazuju da „nestranački kandidati imaju bolju prođu. To je negdje i očekivano nakon dugogodišnje negativne kampanje protiv čelnika oporbe, što je najviše utjecalo na njihove rejtinge, plus malo i minuli rad u prošloj vlasti".

Interni problemi oporbe

Kao možda najslabija karika u novoproglašenoj koaliciji pokazuje se Narodna stranka (NS) Vuka Jeremića i to prije svega zbog brojnih unutarnjih problema.

Tu stranku je u posljednje vrijeme napustio solidan broj visoko profiliranih ljudi uključujući i potpredsjednika stranke Zdravka Ponoša. Ponoš nije formalno napustio stranku, ali je rekao da se neće ponovo kandidirati za stranačke funkcije i da će biti samo običan član, što su mnogi protumačili kao praktičan izlazak iz stranke. Razlog nije službeno poznat, ali je sam Ponoš naveo da je riječ o negativnom odnosu Vuka Jeremića prema činjenici da ga je dio oporbe vidio kao dobrog kandidata za srpske predsjedničke izbore.

„S jedne strane Narodna stranka infrastrukturno vjerojatno najbolje stoji u toj koaliciji, kao i po prepoznatljivosti mnogih imena u vrhu stranke. Ali ono što jest loša vijest za NS i opoziciju jeste da već u najavi vašeg sudjelovanja na izborima vi se morate suočavati s internim problemima. A stranke u kampanji ne bi trebale baviti vlastitim problemima nego problemima birača", ocjenjuje izvršni direktor CESID-a.

Karte još nisu promiješane

Đorđe Vukadinović procjenjuje „da će do izbora biti još miješanja karata i napetosti, jer dobar dio oporbene javnosti neće blagonaklono gledati na ovaj izlazak na izbore pod još uvijek lošim uvjetima. S druge strane su buknule ove ekološke teme i protesti i stoga očekujem neka - ne toliko stranačka - koliko društvena komešanja. Zato mislim da to što djeluje da je oporba na neki način digla ruke od predsjedničkih i parlamentarnih izbora i fokusirala se na beogradske, ne mora značiti da će to tako i ostati", smatra ovaj politički analitičar.

Ako govorimo o izbornim uvjetima, možemo reći „da ništa od dogovorenih mjera nije počelo davati efekte. Ako dođe do dobre primjene ovih mjera, doći će do ograničenog napretka, ali moje mišljenje je da će najveći napredak biti taj što ćemo ipak imati političko nadmetanje i bolju međusobnu kontrolu političkih stranaka", zaključuje Bojan Klačar.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu