Srbija: Kako se ugostitelji bore s COVID-pravilima? | Priča dana | DW | 20.11.2021

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Koronavirus

Srbija: Kako se ugostitelji bore s COVID-pravilima?

Već četiri tjedna za večernji boravak u kafićima i restoranima u Srbiji je potrebna COVID-propusnica. Kako to funkcionira? Što je to donijelo ugostiteljima? To je u Nišu istražila reporterka DW-a.

U pet do osam uvečer konobar “Meze”, jedne od omiljenijih kavana u Nišu, ljubazno prilazi gostima: „Molim Vas, naše radno vreme upravo istječe. Radimo do osam“. Bez mnogo polemike, gosti skupljaju svoje stvari s kavanskog stola, oblače jakne i ne prekidajući međusobni razgovor napuštaju lokal. Dogovaraju se gdje će popiti kavu i piće nakon večere.

Niš je poznat po velikom broju kavana i kafića i nema ulice u kojoj lokali nisu svakodnevno puni. Od prije četiri tjedna to se znatno promijenilo. Najnovijim mjerama kriznog stožera od kraja listopada potrebne su COVID-propusnice za večernji boravak u ugostiteljskim objektima. Izvorno su bile potrebne od 22:00 i većina kafića i restorana je svoje radno vrijeme prilagodila tom pravilu, pa je u 10 navečer ključ već bio u bravi. Od prošle nedjelje, 8. studenog, propusnice su potrebne već od 20 sati. To je podijelilo i građane i ugostitelje, a ove potonje stavilo pred novi problem. Vlasnik niške kavane „Meze“ nije imao mnogo izbora za prerano zatvaranje u večernjim satima.

"Nismo htjeli razdvajati goste"

Kontola COVID-propusnica u Nišu

Kontola COVID-propusnica u Nišu

 „Odlučili smo skratiti radno vrijeme jer mi osoblje nije cijepljeno. Od 17, 18 zaposlenih, imamo tri cijepljena radnika, i još nekoliko njih koji su preboljeli koronu. S jedne strane, nismo htjeli razdvajati goste, cijepljene od necijepljenih, mislim da je to ružno, ali stoji i taj problem nedostatak radnika koji smiju raditi i nakon 20 sati“, kaže za DW Đorđe Milojević, vlasnik kavane „Meze“.

S obzirom na veličinu ovog ugostiteljskog objekta koji je projektiran za doručak, ručak i večeru, s oko 150 mjesta i više od 30 stolova, Milojević kaže da ga ovakav potez skraćivanja radnog vremena mnogo košta.

„Do 22:00 smo nekako i funkcionirali, ali sada do 20 sati – teško ćemo moći. Imali smo četiri puta tjedno svirke, a mi smo sada ostali i bez tih svirki i bez jednog obroka“, kaže on. Dodaje da je probao posljednjeg vikenda raditi s COVID-propusnicama, svim radnicima je napravio test na antitijela, a dva COVID-redara su po propisima na ulazu provjeravala propusnice gostima. Dok su oni strahovali od toga da netko ne dođe s tuđom propusnicom, nakon dolasku komunalne policije snašla ih je druga nevolja.

„Bili smo „zeleni“ za tu večer kada smo pravili probu tog modela. Po njihovim starim COVID-mjerama koje nisu ukinuli, a samo su usvojili nove, mi smijemo imati 93 osobe u objektu zajedno sa zaposlenima. Oni su ustanovili da svi imaju propusnice, ali su izbrojali 10 osoba viška. Ispraznili su sve, došla je interventna i zatvorila nas na 24 sata. Bilo je baš ružno, vrlo sam razočaran. Posebno što je cilj ovih mjera bio da u lokalu svi budu cijepljeni. Tada sam odustao od namjere da radim s COVID-propusnicama“, objašnjava Đorđe koji još uvijek čeka na vijesti o tome koliku će novčanu kaznu morati plati za taj prekršaj.

Koliko je kazni napisano?

Koliki je za ova četiri tjedna broj napisanih kazni u Srbiji? To nismo uspjeli saznati jer u nadležnom Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu, u okviru kojeg djeluje Komunalna policija koja provjerava propusnice, kažu da oni ne skupljaju te podatke, već da svaka lokalna samouprava djeluje samostalno u okviru Zakona o zaštiti stanovništva od zarazne bolesti. Kakva je situacija u Beogradu koji za razliku od Niša ima i noćne klubove i diskoteke, komunalna policija tog grada nije odgovorila na upit DW do zaključenja ovog teksta, ali su mediji u Srbiji objavili da su proteklog vikenda u glavnom gradu kontrolirali 320 objekata, te da su napisali mali broj kazni – za jedno pravno lice, pet građana, četiri zaposlena i COVID-redara – ukupan iznos je 380.000 dinara (oko 3.200 eura).

Poluprazna niška kavana...

Poluprazna niška kavana...

Od niške komunalne policije smo saznali da zajedno sa Sanitarnom inspekcijom dnevno prekontroliraju deset ugostiteljskih objekata koji rade nakon 8 sati navečer. Koordinator ove službe Dejan Kovačević kaže da su samo u jednom od njih izdali prekršajne naloge. „Izdan je prekršajni nalog poduzetniku u iznosu od 150.000 dinara, COVID-redaru u iznosu od 30.000 i dva prekršajna naloga za fizička lica, po 5.000 dinara“, kaže Kovačević.

Ako samo u Nišu ima oko 550 ugostiteljskih objekata, niška kavana Meze, dakle, nije usamljeni slučaj. To potvrđuje i Bojan Mitić, predsjednik Udruženja ugostitelja Grada Niša „Konstantin“, koji kaže da u tih 550 ugostiteljskih objekata ima oko 6.000 radnika, i da se većina još nakon prve uredbe Vlade odlučila za skraćenje radnog vremena do 22:00 kako se ne bi suočili s visokim novčanim kaznama.

Egzistencijalni problemi

„To bi za mnoge kolege značilo i trajno zatvaranje nakon dvadesetomjesečnog rada u restriktivnim okolnostima gde su ugostitelji izgubili 162 radna dana. Nakon druge uredbe koja je dodatno smanjila radno vrijeme na 20:00, neki su se probali vratiti na regularno radno vrijeme zbog nemogućnosti da svoje troškove poslovanja pokriju samo dnevnim poslom, a odričući se večernjeg posla koji generira znatan dio prihoda“, kaže on i dodaje da su ostali nakon kazni Komunalne policije i ostalih pratećih inspekcija po raznim temeljima ipak pristali raditi do 20:00.

„Zbog toga će većina kolega potražiti način da smanjenjem troškova održi svoje poslovanje, a jedna od tih mjera je svakako i dodatno smanjenje angažirane radne“, kaže Mitić za DW. Dodaje da u Srbiji ima 67.000 radnika u ugostiteljstvu i da se bez sektorske pomoći države teško može održati poslovanje ove djelatnosti.

Na pitanje Ministarstvu turizma, nadležnom za ugostiteljsku branšu, o tome koliko su opali prihodi od ugostiteljstva u Srbiji tijekom pandemije i hoće li biti dodatne pomoći ugostiteljima od strane države, DW je dobio odgovor da Sektor za turizam ne raspolaže podacima o prihodima od ugostiteljstva već prati kretanje turističkog prometa i deviznog prometa od turizma. Međutim, popisuje sve realizirane olakšice u cilju podrške radu ugostiteljske privrede.

„Sredstva su dodijeljena u razdoblju od dva uzastopna mjeseca, za svaki mjesec u visini od 30.900 dinara po svakom zaposlenom za koga je privredni subjekt isplatio zaradu za prosinac 2020. godine. Isplate subvencija izvršene su 16. srpnja i 16. kolovoza 2021. godine“, stoji u odgovoru Ministarstva.

Na pitanje vlasnicima mnogobrojnih niških kafića i kavana o tome koliko novca su izgubili u doba pandemije, odgovor je jednoglasan i kratak: „Mnogo. Mnogo, mnogo“.

Ugostitelji jedva preživljavaju

Egzistencijalni strahovi niških ugostitelja

Egzistencijalni strahovi niških ugostitelja

Svi su, kažu, izgubili previše i sada jedva drže nos iznad površine vode. Jedan vrlo popularan kafić u strogom centru grada kome je zbog velikog vrta udarni posao u ljetnim mjesecima, upravo zbog opstanka ne smije tijekom zime bude zaključan sa smanjenim radnim vremenom.

„Od početka pandemije izgubili smo 60% ukupnog prihoda, tijekom prošle zime smo morali otpustiti 50% radnika, sada ih imamo 10, tek toliko da možemo opstati, a prije pandemije smo ih imali 15. I odlučili smo se da radimo jer bar imamo tu mogućnost i nepotrebno je da sami sebi skraćujemo radno vrijeme. Čak i pod ovim mjerama i ovim teškim okolnostima. Educirali smo ljude o cijepljenju, pristali su na to, većina radnika je prihvatila to kao jedino rješenje da bi mogli raditi koliko-toliko normalno“, kaže naš sugovornik koji je želio ostati anoniman. 

Kako gosti gledaju na traženje propusnica u večernjim satima? Naš sugovornik kaže da ljudi to prepoznaju kao dobar potez i dodaje: „Kod nas nitko nije kažnjen, inspekcija dolazi otprilike tri puta tjedno i provjeravaju svima certifikate. Kafići su sad postali najsigurnije mjesto za rad. Tako je kako je, moramo s tim raditi, ne trebamo sami sebi praviti dodatne probleme“, kaže on.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva