Srbija i Kosovo daleko od normalizacije odnosa | Politika | DW | 24.03.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Srbija i Kosovo daleko od normalizacije odnosa

Predsjednici Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hashim Thaci stastankom u Bruxellesu samo su potvrdili veliki jaz u stavovima koji i dalje vodi na sve strane - samo ne prema normalizaciji odnosa.

Thaci, Mogherini i Vučić u Bruxellesu (arhivska snimka)

Thaci, Mogherini i Vučić u Bruxellesu (arhivska snimka)

Jučerašnji, prvi ovogodišnji i dugo očekivani sastanak na najvišem političkom nivou u okviru dijaloga Beograda i Prištine već od samog početka bio je osuđen na neuspjeh. EU je dva dana pred sastanak predsjednika Srbije i Kosova ocijenio da nema napretka u razgovorima dviju strana kada je riječ o primjeni dogovora iz Briselskog sporazuma. Predsjednicima Srbije i Kosova kao i šefici EU diplomacije Federici Mogherini ostalo je da na radnoj večeri u Bruxellesu to samo - konstatiraju.

”Visoka predstavnica je naglasila važnost koju EU pridaje punoj primjeni svih postignutih sporazuma i pri čemu je poseban akcent stavila na uspostavljanje Zajednice/Asocijacije srpskih općina, sporazum o energetici i završetak mosta u Mitrovici”, stoji u priopćenju Europske službe za vanjske poslove objavljenom poslije sastanka.

I dok Mogherini već po navici pozdravlja ”posvećenost oba predsjednika normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova, Briselski sporazum, prvi potpisan baš u cilju te normalizacije već godinama je tek djelomično primijenjen. Za srpskog predsjednika krivnju za to snosi Priština, ali i EU.

”Gotovo 1.800 dana šest glavnih točaka Briselskog sporazuma nije ni dirnuto, a to ne može biti samo krivica Albanaca, to je potpisala i Europska unija”, poručio je Vučić sinoć iz Bruxellesa.

Predsjednik Srbije je bio posebno revoltiran izjavom premijera Kosova Ramusha Haradinaja, čiju je poruku da ”nije stigao proučiti dogovor o formiranju Asocijacije srpskih općina”, nazvao ”uvredom za zdrav razum i uvredom za Srbiju”.

Istovremeno Beograd najavljuje i da će ”samostalno formirati Zajednicu srpskih općina” i otvoreno se oglušiti o zabranu koju su kosovske vlasti izdale kada je u pitanju posjeta visokih srpskih dužnosnika srpskim enklavama na Kosovu.

Koliko su Srbi i Albanci daleko od normalizacije odnosa?

Pogledajte video 34:52

„Želimo normalno Kosovo i normalnu Srbiju“

I dok srpska strana smatra da Albanci nemaju namjeru ispuniti ni ono što je do sada dogovoreno u dijalogu, kosovski predsjednik već ide korak dalje i vjeruje u finalizaciju budućeg dogovora o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa i to još ove godine. Thaci je, s razlogom ili ne, mnogo optimističniji izišao s razgovora s Aleksandrom Vučićem i Federicom Mogherini. Iako kaže da obje strane moraju još mnogo toga uraditi na primjeni već postojećih dogovora, Thaci smatra da je i finalni dogovor o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa na dohvat ruke.

”Vjerujem da je moguće postići taj sporazum. To će biti za mir i stabilnost, bit će u interesu obje zemlje, a bit će i znak poštovanja za angažman i investicije koje je Europska unija uložila u napredak obje zemlje”, kaže on.

Predsjednik Kosova sveobuhvatnu normalizaciju odnosa sa Srbijom vidi kao nešto na čemu ”obje strane mogu dobiti, a ne izgubiti”. Međutim, ono o čemu ni Thaci, ali ni Vučić ni posrednici EU u dijalogu ne žele pričati jesu konkretni prijedlozi kako bi taj, za sada gotovo nemoguć, dogovor o cjelovitoj normalizaciji odnosa Srbije i Kosova mogao izgledati. EU kaže da je još rano govoriti o tome, ali da će dogovor biti ono oko čega se usuglase dvije strane. Za Prištinu je konačni dogovor priznanje Kosova ili, za početak, stolica u UN-u. Srbija još vodi unutarnji dijalog o tome kako bi trebali izgledati budući odnosi s Kosovom. Manevarski prostor nam je mali, ali neovisnost Kosova nećemo priznati”, izjavio je predsjednik Srbije Vučić nakon razgovora u Bruxellesu.

Bez čvrstih temelja nema stabilne europske kuće

Ono što može biti još važnije od same formulacije dogovora o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa Srbije i Kosova je pitanje kakvi će mu biti temelji. Ako se budući dogovor Beograda i Prištine bude temeljio na klimavom Briselskom sporazumu teško da će se to moći nazvati konačnim i održivim rješenjem za višestoljetne probleme između Srba i Albanaca.

Pored primarne nefunkcionalnosti za građane Srbije i Kosova, takav ”pošto poto” dogovor bi bio kontraproduktivan za cijelu EU koja inzistira na miru i stabilnosti kako regije Zapadnog Balkana tako i cijele Europe. U EU ponavljaju da su ”stvari jasne” i da je ”svima jasno što se treba uraditi”.

Nova Strategija proširenja daje jasne okvire koji koraci u cilju pune normalizacije odnosa Srbije i Kosova moraju biti provedeni u kojoj fazi pristupanja Uniji. Šefica diplomacije EU-a u viša navrata je najavljivala postizanje pravno obvezujućeg dogovora u dijalogu Beograda i Prištine do kraja njezinog mandata, odnosno do 2019. Ipak samo njegovo potpisivanje neće biti dovoljno. EU se želi uvjeriti u njegovu funkcionalnost na terenu. I to će biti uvjet svih uvjeta kako za konačnu normalizaciju u odnosima Srba i Albanaca tako i za ulazak u EU.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje

Preporuka uredništva