1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Kosovo Vertreter der serbischen Minderheit verlassen die Institutionen, Protest in Kosovska Mitrovica
Foto: Ognen Teofilovski/REUTERS

Srbija i Kosovo: što slijedi poslije dogovora u Bruxellesu?

Milica Andrić-Rakić
25. studenoga 2022

Kako dogovor o tablicama postignut u Bruxellesu ocjenjuju Srbi, a kako Albanci? Što kažu u Beogradu, a što u Prištini? I kako dalje? Situaciju za DW iz Mitrovice sažima Milica Andrić Rakić.

https://p.dw.com/p/4K3km

Nakon tri tjedna napetosti, poziva međunarodne zajednice na dijalog i odgodu mjera o preregistraciji vozila sa srpskih na kosovske tablice, Kosovo i Srbija postigli su dogovor.

Vlada Kosova, od koje su SAD i EU tražili odgodu kaznenih mjera za vozače koji svoje KM (Kosovska Mitrovica) registarske oznake nisu zamijenili onima s oznakama RKS (Republika Kosovo), u potpunosti je odustala od tog procesa. Vlada Srbije, koja je tražila da se dozvoli preregistracija na „statusno neutralne" KS (Kosovo) tablice koje je do 2019. izdavao kosovski MUP, pristala je prestati izdavati nove KM oznake, dok se važenje već postojećih može produživati.

Oba aranžmana bit će na snazi do postizanja konačnog rješenja u sklopu sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa.

A sad je na redu njemačko-francuski prijedlog…

Dogovor iznijet u formi izjave visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josepa Borrella, donio je i više od toga. Glavni pregovarači Petar Petković i Besnik Bislimi pristali su na promjenu formata dijaloga i po prvi put prihvatili početak pregovora o novom prijedlogu EU-a za sveobuhvatan sporazum o normalizaciji odnosa, poznatom i kao njemačko-francuski prijedlog.

O prijedlogu koji su u Beograd i Prištinu donijeli savjetnici francuskog predsjednika Macrona i njemačkog kancelara Scholza, dvije strane su se izjasnile pismeno. Istovremeno, iz ono malo izjava koje su dostupne javnosti, poznato je da nijedna strana nije u potpunosti zadovoljna prijedlogom. Dok u Srbiji govore o crvenim linijama i stavkama o kojima uopće ne žele pregovarati, s kosovske strane mogla se čuti ocjena da je prijedlog „prosrpski".

Ipak, proces pregovora o tom prijedlogu će početi, a rezultati će se pretresti na sastancima o napretku u poglavlju 35 u slučaju Srbije i sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u slučaju Kosova. Po prvi put nakon desetljeća u ulozi posrednika EU je priprijetio da će, u slučaju opstrukcija ili odsustva političke volje, odustati od ovog procesa.

Kosovo | Lage in Mitrovica
Plakati u Mitrovici protiv preregistracijeFoto: M. Andrić-Rakić/DW

Što se sada događa s tablicama?

Na sjeveru Kosova se vijest o dogovoru dugo čekala i donijela je pomiješane osjećaje. Dogovor znači trenutno izbjegavanje sukoba, ali nisu svi uvjereni da „KM ostaje".

Prema izjavama srpske strane, ali i navodima pojedinih medija koji su dogovor provjerili u praksi, više od 9.000 automobila registriranih na KM i inicijale drugih gradova na Kosovu, važenje već registriranih tablica moći će nastaviti produživati. No oni koji kupe novi automobil, koji prethodno nije bio registriran u Srbiji, više neće moći dobiti KM oznake. Oni će morati pribjeći već raširenoj praksi među onima koji žele imati srpske tablice, ali i u sredinama južno od Ibra: vozilo će morati registrirati na rođake u Srbiji, a onda taj auto voziti po Kosovu uz međunarodno ovlaštenje. Ta praksa nije potpuno legalna, ali je naširoko tolerirana proteklih desetljeća od strane kosovske policije.

Dok oni koji planiraju kupovinu novog auta imaju brojne nedoumice, ono o čemu vlasnici već registriranih KM-automobila neko vrijeme neće morati razmišljati jesu novčane kazne i druge kaznene mjere koje je najavljivala kosovska vlada, a koje su sada obustavljene. Može se, međutim, očekivati postupno nestajanje KM oznaka, a mnogi strahuju i od nestanka bilo kakvih srpskih oznaka za državljane Srbije s prebivalištem na Kosovu.

Kurti odbio, Bislimi prihvatio

U Prištini je još kompliciranije. Dok je u dijelu javnosti i u danima prije dogovora rasla nervoza zbog toga što je inzistiranje Kurtijeve vlade na provedbi odluke o preregistraciji ozbiljno narušavalo odnose s ključnim zapadnim diplomacijama, drugi dio javnosti, bliži stavovima vlasti, uživao je u čvrstim, suverenim odlukama vlade i isticao pravednost i neophodnost beskompromisne provedbe vladavine prava.

Dok su trajali višesatni pregovori, u srpskim medijima opisani kao „pakleni", na društvenim mrežama na Kosovu širili su se hashtagovi „#UzPremijera" i „#RKS". I Kurti je ostao uporan. Odbio je više verzija sporazuma o deeskalaciji i zaradio oštru kritiku Borrella koji ga je označio za glavnog krivca za neuspjeh pregovora. No 48 sati kasnije, uz ozbiljne pritiske američke diplomacije, Kurtijev zamjenik Bislimi je skoro isti sporazum prihvatio.

Brüssel Josep Borrell trifft sich mit Serbiens Präsident Aleksandar Vucic und dem Premierminister der Republik Kosovo Albin
Vučić i Kurti na pregovorima u Bruxellesu (21.11.2022.)Foto: EU Council / Pool / Handout/AA/picture alliance

Tvrđi pobornici Kurtijeve politike razočarani su što je vlada, nakon više od godinu dana pokušaja, morala odustati od preregistracije KM vozila. Istovremeno, oni skloni gledanju stvari s pozitivne strane, ističu da je to što je u prijedlogu izjave spomenuta i privrženost njemačko-francuskom planu, u stvari velika pobjeda Kurtija.

Oni treći, koji sjede podalje od navijačkih tribina, svjedoče, pak, u korist Vučićeve interpretacije događaja: Bislimi je odobrio sporazum gotovo identičan onom koji je Kurti odbio. Posebno se tu ukazuje na Borrellovu izjavu koju je, prema Vučićevoj tvrdnji, Kurti najprije odbio: Dvije strane se obvezuju na provedbu prethodno potpisanih sporazuma. Ti analitičari ukazuju kako je to prvi put da je Kurtijeva vlada prihvatila obveze iz dijaloga prethodnih vlada i upozoravaju da to u stvari znači formiranje Zajednice srpskih općina.

„Provedba prethodno potpisanih sporazuma"

Kurtijevo Samoopredjeljenje (LVV) ima znatnu podršku upravo zbog opiranja Zajednici srpskih općina, a prije toga i zbog inzistiranja na neprovođenju Ahtisaarijevog plana za Kosovo. Žar s kojim Kurti govori o neprihvatljivosti Zajednice, nerijetko nadilazi puko građenje pregovaračke pozicije na tobože tvrdim stavovima, zbog čega mnogi vjeruju da on zaista ni po koju cijenu taj sporazum neće provesti. Međutim, isto se vjerovalo i kada je u pitanju njegov stav o „tablicama iz doba Miloševića“, pa je cijena njihove legalizacije, makar i privremene, pronađena.

S druge strane, rečenica o provođenju prethodno potpisanih sporazuma nije bez težine ni za Srbiju. Mnogi sada očekuju da će Beograd morati početi proces povratka Srba u kosovske institucije, što će biti vrlo nepopularno. Neminovno je da će se više od 2.000 ljudi osjetiti izigranima kada Beograd od njih zatraži da se vrate u institucije koje su napustili nakon više godina prisilne, nategnute, ali i neefikasne integracije. Mnogi od njih, oni s profesionalnim integritetom, na tako nešto teško će pristati, pa će, poput onih koji to nisu mogli „probaviti" ni 2013., svoje mjesto vjerojatno potražiti u - Srbiji.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi
Preskoči sljedeće područje Srodne teme

Srodne teme