Srbija i EU – bajka o europskoj perspektivi | Politika | DW | 15.03.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Mediji

Srbija i EU – bajka o europskoj perspektivi

Srbija i susjedne zemlje glume da se žele pridružiti EU-u, a EU glumi da ih želi primiti. Ali taj odnos je neiskren, piše njemački MDR. „Europska perspektiva“ djeluje više kao bajka koja traje skoro dvadeset godina.

Merkel, Brnabić, Vučić i Macron u Berlinu 2019. godine

Merkel, Brnabić, Vučić i Macron u Berlinu 2019. godine

„'EU-perspektiva' je omiljena fraza zapadnih političara kada posjećuju zapadni Balkan. Ali to lokalnom stanovništvu više ne zvuči kao ohrabrenje, već kao cinizam – ne samo zato što se države zapadnog Balkana de facto, i politički i društveno, sve više udaljavaju od EU-a, već i zato što u Europskoj uniji, suočenoj s vlastitim problemima i umornoj od proširenja, očito ne postoji stvarna volja da se zaista pozabavi zapadnim Balkanom", piše iz Beograda za njemačku javnu radio-televiziju MDR Andrej Ivanji.

„Za Srbiju i zemlje regije 'EU-perspektiva' zapravo znači: mi se pretvaramo da i dalje želimo pridružiti se EU-u, a vi se pretvarate da nas i dalje želite", ocjenjuje se u tekstu.

Centralna zemlja, kako se navodi u tekstu, jest Srbija. „S oko sedam milijuna stanovnika, to je najveća zemlja u regiji s 'EU-perspektivom', ali i država koja ima problematične odnose sa svim ostalim zemljama zapadnog Balkana."

„Srbija je", kako se navodi, „ključna za stabilnost regije. I sve dok ona vodi razumnu i mirnu regionalnu politiku, Bruxelles zatvara oči pred sumnjivim političkim zbivanjima na unutarnjem planu. A ta unutarnja politika nema puno veze s 'EU-perspektivom'", piše MDR.

„U parlamentu toga kandidata za pristupanje EU-u nije zastupljena nijedna oporbena stranka, jer je dio oporbe bojkotirao parlamentarne izbore prošle godine, za koje su smatrali da su nedemokratski. Sada predstavnici Europskog parlamenta moraju posredovati u dijalogu između vlade Srbije i oporbe o uvjetima za fer izbore", navodi se u tekstu.

„Srbija je razvila autokratske osobine. Predsjednik Aleksandar Vučić gotovo sam odlučuje o zemlji, a njegova dominantna Srpska napredna stranka (SNS) s oko 750.000 članova, što je više od deset posto stanovništva, kontrolira sve državne institucije. Baš kao i parlament, i mediji su u velikoj mjeri s tim usklađeni i zloupotrebljavaju se za obračun s onima koji misle drugačije, kao i za izgradnju kulta ličnosti Vučića", piše MDR.

„Iako Beograd tvrdi da je članstvo u EU-u 'vanjskopolitički prioritet Srbije', u zemlji prevladava protuzapadna retorika. U javnosti se naglašava bezuvjetno prijateljstvo s Rusijom i Kinom, dok EU i Zapad kontinuirano nameću određene uvjete, na primjer da Srbija mora priznati neovisnost bivše srpske pokrajine Kosova."

„Podrška članstvu u EU-u je, prema anketama, u Srbiji opala na ispod 40 posto. Pored toga, postoje nebrojeni slučajevi korupcije koje su otkrili nezavisni mediji, od kojih su neki i dokumentirani, a koje srpsko tužilaštvo jednostavno ignorira", navodi njemački MDR. „Čini se da u Bruxellesu i službeno počinju sumnjati u srpsku 'EU-perspektivu'."

U tekstu MDR-a podsjeća se na izvještaj Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta iz veljače u kojem se izražava „ozbiljna zabrinutost" zbog nedostatka „slobode izražavanja i neovisnosti medija" i navodi da je u srpskim medijima uočeno, između ostalog, korištenje „uvreda, zastrašivanja, pa čak i govora mržnje".

U izvještaju se, navodi MDR, izražava i zabrinutost „zbog sve veće ovisnosti Srbije o obrambenoj opremi i drugim tehnologijama iz Kine, zbog nedovoljne transparentnosti u dodjeli javnih ugovora u sektoru sigurnosti", kao i zbog „bliske političke i vojne suradnje Srbije i Rusije".

I ostale kandidate za prijem u EU na zapadnom Balkanu „muče akutni antidemokratski simptomi koji se postupno razvijaju u kroničnu bolest", piše MDR. Pored „sveprisutne korupcije", svaka zemlja se bori i sa svojim specifičnim problemima", navodi se u analizi njemačkog MDR-a i na kraju zaključuje:

„Ako se uz ove strukturne probleme doda i slab ekonomski i socijalni sustav, nespojiv sa standardima Unije, 'EU-perspektiva' izgleda više kao bajka koja traje skoro dvadeset godina."

Pripremio Ivan Đerković

Preporuka uredništva