Spor Sofija-Skoplje: kad kancelarka zaprijeti | Politika | DW | 11.11.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Spor Sofija-Skoplje: kad kancelarka zaprijeti

Njemačka se uključila u posredovanje u bugarsko-makedonskom sporu na najvišoj političkoj razini. Ali nije jasno jesu li opomene Angele Merkel urodile plodom, pišu njemački mediji.

„Samo što se oporavio od covida-19, bugarski premijer Bojko Borisov primio je u utorak u Sofiji premijera Sjeverne Makedonije Zorana Zaeva. Razgovarali su, ništa manje, nego o budućnosti politike proširenja Europske unije", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Povod za taj sastanak bio je ovogodišnji samit o Zapadnom Balkanu, u okviru tzv. Berlinskog procesa. Njega je svojevremeno inicirala njemačka kancelarka Angela Merkel, a on bi, podsjeća njemački list, „trebao promovirati približavanje Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije Europskoj uniji – ali prije svega približavanje među tim balkanskim zemljama“.

Domaćini te konferencije, koja je zbog pandemije održana skoro isključivo putem video-linkova, bili su Bugarska i Makedonija. Ali konferencija je bila „zasjenjena sporom domaćina“:

Bugarska prijeti blokadom početka pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom, planiranih za prosinac, ako Vlada u Skoplju o središnjim pitanjima koja se tiču povijesti ove dvije jezično i etnički veoma bliske susjedne zemlje ne prihvati bugarsko gledište kao jedino povijesno ispravno."

Frankfurtski dnevnik ukazuje da Berlin već tjednima pokušava posredovati u tom sporu na najvišoj razini. „Predsjednik Steinmeier, kancelarka Merkel i ministar vanjskih poslova Maas pokušavaju uvjeriti Bugarsku da povuče prijetnje vetom."

„Kancelarka koja se uključila u sastanak Borisova i Zaeva u utorak je izjavila: ’Berlinski proces i njegov napredak uvijek su povezani s pomirenjem, s prevladavanjem povijesnih napetosti, i zbog toga, naravno, želimo da se taj proces nastavi' – upozorila je Merkel majčinsko-učiteljskim tonom dvojicu šefova vlada. Ali u utorak nije bilo jasno jesu li te opomene i urodile plodom."

Makedonski identitet „bugarskih korijena"

List navodi da se u Skoplju može čuti kako su „izgledi loši", da se Bugarska drži svog stava i da „Makedonija smije započeti pristupne pregovore samo ako prihvati državno bugarsko tumačenje ’zajedničke povijesti’.“ Vlada u Sofiji, naime, širi teorije da su Makedonci nacija koju su „1940-ih izmislili bugarski komunisti i staljinistička Moskva“, da su se „Bugari u Makedoniji tada morali u nacionalnom smislu izjašnjavati kao Makedonci". Bugari govore da se sada, u okviru pristupnih pregovora, na europskoj razini ne smije prihvaćati „lažno predstavljanje" povijesti. Sjeverna Makedonija bi, prema bugarskom stavu, zbog toga morala javno objaviti da „u Bugarskoj ne postoji makedonska manjina" i da se o tome „ne može pregovarati".

Zaev i Borisov 10.11. u Sofiji

Zaev i Borisov 10.11. u Sofiji

List citira i bugarsku ministricu vanjskih poslova Ekatarinu Zaharijevu, koja je krajem listopada u razgovoru za agenciju Reuters izjavila kako bi „Sjeverna Makedonija morala priznati da makedonski identitet i jezik imaju bugarske korijene“. „Takve stavove su vodeći bugarski povjesničari i lingvisti u otvorenom pismu vladi kritizirali kao 'smiješne', ali to vladu u Sofiji ne smeta", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Precjenjivanje povijesnih sporova

Predviđen je ipak, piše dalje u tekstu, „neslužbeni kompromis". Skoplje bi, naime, trebalo pismeno priznati da je „makedonski jezik koji se danas govori u Makedoniji, kodiran tek nakon Drugog svjetskog rata“. U tekstu se ističe i da je ta činjenica sama po sebi „nesporna“, ali da u utorak nije bilo jasno je li to dovelo do zbližavanja.

„Taj konflikt je značajan za jugoistočnu Europu. U tom dijelu kontinenta, gdje se naginje precjenjivanju povijesnih sporova, proširenje EU-a bi vrlo brzo doživjelo svoj kraj ako bi se kao uvjet za početak pristupnih pregovora postavio sporazum o spornim bilateralnim povijesnim pitanjima. Jer, sve države članice EU-a iz regije (Grčka, Bugarska, Rumunjska, Mađarska i Hrvatska) su sa zemljama kandidatkinjama u konfliktu oko ovog ili onog povijesnog pitanja. Radi se o teritorijama, o ishodu i toku rata, o vrednovanju povijesnih ličnosti, postojanju ili nepostojanju različitih manjina. Ako bi neko od tih pitanja postalo uvjet za prijam u EU, politika proširenja na Balkanu doživjela bi svoj kraj. Doduše, to ne bi rastužilo sve u zapadnoj Europi“, zaključuje se u tekstu njemačkog lista.

Tržište Zapadnog Balkana kao perspektiva

Njemački dnevnik Handelsblatt također piše o sastanku Zaeva i Borisova, odnosno o samitu u Sofiji, ali s naglaskom na gospodarstvo: „Regionalno zajedničko tržište ima za cilj da gospodarstva zemalja Zapadnog Balkana poveže slobodnim kretanjem ljudi, robe, usluga i kapitala, priopćila je bugarska vlada. 'Nemojmo zaboraviti da tržište Zapadnog Balkana ima 20 milijuna ljudi', rekao je Borisov i naglasio da bi ono moglo dati perspektivu mladima, koji u ovom trenutku emigriraju 'ubrzanim tempom'", piše Handelsblatt.

 

Priredio: Svetozar Savić

Preporuka uredništva