Split se guši zbog Karepovca | Politika | DW | 07.02.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Split se guši zbog Karepovca

Ulice Splita tjednima nesnosno zaudaraju po amonijaku i merkaptanima jer je u tijeku sanacija gradskog odlagališta otpada na Karepovcu.

Zbog širenja otrovnih plinova, koji prema podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, ipak ne prelaze dnevne dozvoljene vrijednosti, među Splićanima je zavladala panika jer strahuju da im posljedice sanacije Karepovca ugrožavaju zdravlje.

Gradske vlasti, izvođači radova i Zavod za javno zdravstvo uporno danima uvjeravaju građane kako nema nikakvog razloga za strah i da jedino što u ovom času s Karepovca prijeti kvaliteti života Splićana jesu neugodni mirisi koji su, tvrde, neizbježna posljedica sanacije glavnoga gradskog smetlišta.

Povremeno, zbog povećane vlažnosti zraka, koncentracije amonijaka i merkaptana prelaze satne dozvoljene vrijednosti, ali izvođač radova, uvjeravaju gradske vlasti, tada privremeno zaustavlja ili smanjuje opseg radova kako ne bi došlo do prekoračenja dnevnih vrijednosti. Zbog turističke sezone, tijekom ljeta predviđana je stanka u radovima na gradskom smetlištu.

Pogrešan model sanacije?

Odlaganje otpada na splitskom Karepovcu počelo je još davne 1964. godine, u međuvremenu je taj prostor postao dio samoga grada, a sanacija je konačno krenula u studenom prošle godine te se predviđa da će prva faza trajati 30 mjeseci. U toj fazi, vrijednoj 84 milijuna kuna, otpad s jednog dijela odlagališta prekapa se s dna i prebacuje na drugi dio kako bi se stvorio prostor za odlaganje novog otpada koji svakodnevno pristiže. Posljedica postupka je oslobađanje otrovnih plinova, čija se koncentracija neprestano kontrolira, i snažan vonj koji se širi gradom.

Müllcontainer bei Split (Goran Šimac/ TRIS)

Odlaganje otpada je počelo još 1964. godine

I dok odgovorni jednoglasno tvrde da je sve pod kontrolom te da nema razloga za brigu, ekološki aktivisti, ali i neovisni stručnjaci smatraju da je odabrani model sanacije Karepovca posve pogrešan.

"Sanacija odlagališta je ozbiljan ekološki zahvat u prostoru. Karepovac je žrtva katastrofalne politike u oblasti gospodarenja otpadom. Za sedmicu - dvije trebamo prijeći na novi model gospodarenja otpadom za kojeg apsolutno nismo spremni. Javnost je ovih dana s pravom uzbuđena, ali danas je već kasno. Zeleni Dalmacije ne protive se sanaciji. Tvrdimo da je model premještanja otpada s prizemlja odlagališta na vrh, izuzetno opasan i štetan za zdravlje stanovništva i uopće nije bio potreban", ističe Lovro Rumora iz udruge Zeleni Dalmacije u izjavi za Deutsche Welle.

Neugodni miris se može spriječiti

Zeleni Dalmacije traže da se odmah prekine sa sadašnjim modelom sanacije, traže sanaciju "in situ" s tim da se pokos odlagališta sanira kakav jest, bez premještanja, traže pomoć međunarodnih stručnjaka jer smatraju da odabrani izvođači radova nemaju referentna iskustva da bi obavljali sanaciju složenog odlagališta poput Karepovca.

Neovisni stručnjak za zaštitu okoliša, s bogatim međunarodnim iskustvom na projektima sanacije odlagališta i zbrinjavanja otpada, kemičar dr. sci. Viktor Simončić u razgovoru za Deutsche Welle još je oštriji u ocjeni odabranog modela sanacije Karepovca. On smatra da se u Splitu trenutačno događa, kako kaže, "ljudocid".

"Kad se radi sanacija odlagališta, to se (barem zadnjih 50 godina) ne radi bez da se prije preslagivanja otpada ne dovede u stanje kad više nema širenja, za zdravlje i okoliš, štetnih plinova. Organska tvar se kada nema dovoljno zraka (kisika), pod anaerobnim uvjetima, razgrađuje na način da ugljik prelazi u lepezu ugljikovih spojeva, od metana pa do vrlo egzotičnih spojeva na tragu merkaptana, sumpor uglavnom prelazi u sumporov-vodik (miris po "trulim jajima"), dušik u amonijak (miris poznat u malo zapuštenijim toaletima)… Tako se razlaže biološki otpad na smetlištima. Sredine sa stručnim znanjem na razini obrazovane domaćice prije preslagivanja otpada, upuhivanjem zraka/kisika ili nekim drugim postupcima, nastoje proizvesti aerobne uvjete, kod kojih se ugljik uglavnom pretvara u CO2, sumpor u SO2, a amonijak pretežno ostane vezan u kompost. Nakon postizanja anaerobnih uvjeta otpad nema neugodni miris", naglašava dr. Simončić. Kaže kako je Beč primijenio ovu metodu i na mjestu nekadašnjeg odlagališta danas se izgradio Bečki međunarodni centar, sjedište dijela UN-ovih agencija.

Simončić je uvjeren kako neugodni mirisi nisu glavni problem, kako tvrde odgovorni, uvjeren je kako će otpuštanje otrovnih plinova s Karepovca imati teške posljedice za zdravlje ljudi na splitskom području.

 Mülldeponie Karepovac (Goran Šimac/ TRIS)

Da bi se građani Splita trajno oslobodili problema s odlagalištem smeća moraju sami odgovornije postupati.

Zastarjele metode sanacije

Vjeran Piršić iz udruge Eko Kvarner, koji je sudjelovao u uspješnom projektu integralnog ekološkog sustava zbrinjavanja otpada na otoku Krku, a bio je pozvan prije nekoliko godina i da se uključi u rješevanje problema s Karepovcem, za to odlagalište zagovara slično rješenje kao i dr. Simončić.

"Ovo s Karepovcem je katastrofa. Pokazalo se u Europi, a to sam u Goeteborgu gledao iz prvog reda, da se u takvim slučajevima prostor deponija pretvara iz aerobnog u anaerobni. Kad se smeće valja, u kombinaciji s kisikom, stvara metan i to je loše za okolinu. Pretvaranje takvog prostora u anaerobni znači pokriti deponij, pumpati kisik unutra i vaditi metan pa ga spaljivati, kako se spaljuje na Jakuševcu. Dakle, prva je greška da se sadašnji proces odvija po metodama koje su se koristile sredinom prošlog stoljeća, a to u Europi više ne rade. Drugi je problem što su kontrolirali plinove koji nisu najgori, a nisu gledali koncentraciju dioksina i furana. Dalje, mi ne znamo da li se mjerni uređaji redovno baždare, a riječ je o uređajima koji koštaju 100.000 eura i trebali bi se baždariti jednom godišnje", upozorava Piršić.

On poziva Grad Split da uspostavi nezavisni monitoring, da plati neovisne stručnjake iz Hrvatske ili inozemstva koji će izraditi matematički model kako se zagađenje širi prema ruži vjetrova pa sukladno tome postaviti mjerne uređaje koji će mjeriti kretanje opasnih kancerogenih plinova.

"Ovako kako oni rade, tako se to ne radi jer je otpad otrovna kancerogena smjesa i nije mi jasno zašto ne preispituju i ne mijenjaju odabrani model kad se vidi da problem samo raste", zaključio je Piršić. 

Splićani najavljuju prosvjed kojim će tražiti zaustavljanje sanacije Karepovca.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic