Solingen - školska dvorišta oživjela nakon zabrane mobitela

„Djeca ponovo razgovaraju i igraju se", kaže Andreas Tempel, direktor škole Alexander Coppel u Solingenu u Njemačkoj. Njegova škola sudjeluje u gradskom projektu zabrane društvenih mreža. „U školskom dvorištu se djeca opet zaista druže, što ranije nije bio slučaj zbog mobilnih telefona. Ranije su samo sjedili po kutovima, nagnuta nad svojim telefonima."

Škola je zajedno s roditeljima sastavila sporazum o namjerama i testirala zabranu kao mjeru protiv beskonačnog skrolanja i stalne distrakcije. Oko 1.400 učenika petih razreda kao i njihovi roditelji sudjeluju u ovom projektu u Solingenu: bez društvenih mreža - ni u školi niti kod kuće. „Bilo je vrlo neugodnih situacija međusobnog maltretiranja na društvenim mrežama. Moramo zaštititi djecu od onoga što tamo mogu vidjeti. Ona su previše mlada za tako nešto", kaže Tempel.

Zabrana dobro funkcionira

U petim razredima njegove škole ima ukupno 162 djece i zabrana je, kaže, kod svih funkcionirala vrlo dobro. „Sve je prošlo glatko. Važno je da roditelji sudjeluju. Ne smije se dogoditi da zabrana prestane onog trenutka kada djeca dođu kući.“

Bez TikToka, bez Instagrama, bez Snapchata. Tempel se nada da će za nekoliko godina imati školu bez mobilnih telefona i društvenih mreža. „Djeca nam dolaze ponedjeljkom u školu iscrpljena i potpuno van sebe, jer su tijekom vikenda previše vremena provela na mobitelu - zapravo na društvenim mrežama." To je, kaže, veliki problem.

„Epidemija psihičkih poremećaja”

Markus Surrey radi već deset godina kao školski psiholog u Solingenu i prati ovaj projekt. U radu s djecom i tinejdžerima primjećuje da ih društvene mreže opterećuju i čine ovisnima.

Psiholog govori o epidemiji psihičkih problema: „Anksiozni poremećaji i depresije naglo su porasli. To smo ovdje u Solingenu jasno vidjeli. Nekontrolirana upotreba društvenih mreža je opasna. Učenici su mi pričali o svojoj ovisnosti, o potrebi da neprestano provjeravaju mobitel."

Njegov zaključak o zabrani je pozitivan: učenici su vidno zadovoljniji, a školska dvorišta su ponovo živnula. Svih dvanaest škola u Solingenu sudjeluje u projektu. Odricanje od društvenih mreža tako postaje nova normalnost - bez konkurencije i osjećaja izdvojenosti. Zajednička zabrana je pravi put, smatra psiholog.

Pojedinim roditeljima teško pada ograničavanje upotrebe telefona ili društvenih mreža djeci. „Moramo to rješavati kolektivno kao društvo. Ako deset ili dvadeset roditelja u jednom razredi kaže: moje dijete u petom razredu neće dobiti mobilni telefon, ono neće postati autsajder. Zajedno to funkcionira - mogu se pozvati na ostalih 19 koji ga također nemaju", kaže Markus Surrey.

Politička rasprava - prekasno?

Trenutna politička rasprava o zabrani društvenih mreža došla je prilično kasno, kritizira psiholog. „Volio bih da je ova rasprava počela prije dvije godine.“ Na stranačkom kongresu vladajuće stranke CDU u Stuttgartu delegati su se velikom većinom izjasnili za zakonsku starosnu granicu od 14 godina za korištenje društvenih mreža. I CDU-ov koalicijski partner SPD zahtjeva brzo djelovanje.

Glavni tajnik SPD-a Tim Klüssendorf pozvao je vladajuću koaliciju da se temom pozabavi „po hitnom postupku“. „Konačno nam trebaju jasna pravila na digitalnim platformama. Algoritmi koji pojačavaju ovisnost, kao i mržnja i maltretiranje, predstavljaju ogroman problem za cijelo društvo i mogu posebno ugroziti djecu i mlade", rekao je Klüssendorf.

U prosjeku 231 minuta dnevno na telefonu

Prema aktualnoj JIM-studiji (Jugend, Information,Medien) Medijskog istraživačkog saveza Jugoistok, skoro svi mladi između 12 i 19 godina posjeduju mobitel. Dvije trećine ispitanih kaže da često provodi više vremena na telefonu nego što su planirali. U prosjeku provode oko 231 minutu dnevno na svom uređaju - zbog čega ujutro često dolaze neispavani, jer su navečer predugo bili na telefonu.

Tempel iz Solingena pozdravlja političku raspravu: „Tema je konačno dospjela i do politike. SPD i CDU diskutiraju o zabrani. Mislim da idu u smjeru onoga što mi već provodimo u malom obujmu u Solingenu", kaže direktor.

Učenička predstavnička tijela protiv zabrane

Anastasia Pick predstavlja učenike u njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Trenutno dobrovoljno „apstinira" od društvenih mreža, ali zabranu ne podržava. „U današnje vrijeme više ništa ne funkcionira samo preko novina, pisama ili meilova", kaže ona. „Sve se uglavnom obavlja preko društvenih mreža, Snapchata i TikToka. Tamo postoje chatovi kroz koje komuniciramo."

Društvene mreže postale su previše važne u životima mladih da bi se jednostavno zabranile. Umjesto toga, smatra Anastasia Pick, djecu treba naučiti pravilnoj upotrebi.

Zabrana u petim razredima širi se i na druge razrede u Solingenu. „I drugi razredi kod nas su sami sebi uveli ovu mjeru i žele sudjelovati“, kaže Tempel. „Ostatak Njemačke mogao bi naučiti od nas koliko dobro sve funkcionira kada se takav eksperiment zajednički započne i dobro objasni.“

Zabrana kao prvi korak

Za psihologa Markusa Surreya iz Solingena zabrana je prvi razuman korak u pomoći djeci. Važno je, kaže, stalno razgovarati s tinejdžerima o tome kako se osjećaju i kako se njihove navike razvijaju. „Od određenog uzrasta više je riječ o vlastitoj motivaciji mladih, o pronalaženju mehanizama samoregulacije", kaže Surrey.

On apelira i na roditelje, koji često i sami imaju problematične navike u korištenju tehnologije. „Imamo djecu ovisnu o ekranima s roditeljima koji su također ovisni - roditelje koji problematično koriste tehnologiju. Djeca mi pričaju da njihov otac za stolom uopće ne komunicira s njima, jer samo gleda u telefon."

Surrey želi iskrenu društvenu raspravu o tome kako svi možemo zdravije živjeti u digitalnom svijetu.