Slovenija: zašto je dosadna izborna kampanja dobra vijest

Slovenski predsjednik Borut Pahor asfaltira put u radnom dijelu narančaste boje, pješači sa sinom kroz Sloveniju i sunča svoje atletsko tijelo s tetovažom delfina u Piranskom zaljevu. Pahorove pristaše su oduševljene svojim predsjednikom koji je istovremeno i zvijezda na Instagramu. Na ovoj platformi ga prati preko 42.000 korisnika i to u zemlji koja ima samo dva milijuna stanovnika. Što više i britanski Guardian tvrdi da američki predsjednik Donald Trump dominira Twitterom, ali da na Instagramu nije prava konkurencija svom slovenskom kolegi.

Na predsjedničkim izborima koji se održavaju u nedjelju (21.10.) po svemu sudeći socijaldemokrat Pahor nema ozbiljnog protivnika. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja, prije svega se radi o tome hoće li Pahor, koji je do sada uvijek obavljao važne političke funkcije u Sloveniji, za prestižno predsjedničko mjesto biti izabran u prvom ili drugom krugu izbora. Pri tome razlog za to nije u jasnom političkom profiliranju nego više u činjenici da u Sloveniji trenutno, osim spora s Hrvatskom oko Piranskog zaljeva, nema teme koja bi posebno uznemirila građane.

Uzorit učenik iz krizne regije

Gospodarski razvoj je pozitivan. Prognoza rasta za ovu godinu je povećana na 4,4 posto, a sljedeću na 3,9 posto. Kada je riječ o digitalizaciji, Slovenija je na drugom mjestu u Europi, odmah iza Finske, a proširenje moderne cestovne mreže je u velikoj mjeri završeno. Trenutno se u velikom stilu obnavlja i proširuje željeznička mreža.

Slovenija je do izbijanja financijske krize 2010. godine u eurozoni već bila uzorni učenik. Ona je i u bivšoj Jugoslaviji smatrana gospodarski najrazvijenijom republikom. Slovenija, koja je u velikoj mjeri pošteđena ratova 90-tih godina, zbog svoje etničke homogenosti je politički uglavnom stabilna i jedina je republika bivše socijalističke Jugoslavije koja je bez problema prešla na kapitalističku tržišnu ekonomiju. Slovenija je često hvaljena kao „primjerna zemlja" i „sunčana strana Alpi". Nitko nije bio iznenađen kada je 2004. godine postala članica EU-a, a malo kasnije i dio eurozone.

Samoposluga

Kratko nakon ulaska u EU slovensko je gospodarstvo zabilježilo rast, građevinska branša je cvjetala, banke su na međunarodnom financijskom tržištu pod dobrim uvjetima posuđivale novac koji su kasnije velikodušno davale kroz povoljne kredite. „Slovenci su i nakon ulaska u EU dugo živjeli od kredita. U inozemstvu su napravili veoma velike dugove i na taj način financirali građevinski bum u zemlji koji je naglo prekinut izbijanjem financijske krize", kaže Hermine Vidović iz bečkog ekonomskog instituta (WIIW).

Drugi problem je tijesna isprepletenost političkih i gospodarskih struktura u Sloveniji. Za razliku od većine bivših socijalističkih zemalja u Europi, u Sloveniji nije bilo velike privatizacije. Tako je i dalje dosta velikih firmi i banaka ostalo u državnom vlasništvu. To stvara sumnju „da su odluke o kreditima često donošene ne iz ekonomskih, nego iz političkih razloga", kaže Vidović. Međutim, pošto se željelo biti „gazda u vlastitoj kući", otežan je ulazak „stranog" kapitala tamo gdje je to bilo moguće. Kao rezultat toga je izostanak stranih investicija.

Oštre mjere štednje

Pošto je u okviru financijske krize 2010. godine novac na međunarodnom tržištu bio sve skuplji, slovensko gospodarsko je doživjelo pad. Povremeno se činilo da će Slovenija morati tražiti spas u Europskom fondu za spas eura ESM.

No do toga ipak nije došlo. Slovenija je u vlastite ruke uzela spašavanje nacionalne ekonomije i financijskog sektora. „ S jedne strane je državni proračun skraćen, plaće u javnim službama su smanjene i usvojen je čitav niz mjera štednje", objašnjava Vidović. S druge strane je država ubrizgala više milijardi eura u klimav financijski sustav. Samo je Nova ljubljanska banka (NLB) potpomognuta s 1,55 milijardi eura. Riječ je o banci čiji je većinski vlasnik država. Slovenska vlada do danas ne želi reći odakle su došle te milijarde.

Usred krize, krajem 2011. godine, tadašnja je vlada nakon izglasavanja nepovjerenja u parlamentu morala podnijeti ostavku. Premijer kojem se nije vjerovalo da se zna nositi s krizom se zvao Borut Pahor. Nakon parlamentarnih izbora koji su uslijedili poslije toga njegova Socijaldemokratska stranka izgubila je dvije trećine mjesta u parlamentu. Međutim, uvijek nasmijanom Pahoru to nije smetalo: samo godinu dana kasnije je u drugom krugu pobijedio na predsjedničkim izborima.

Predsjednik voli Instagram

Otkako je Pahor izabran za predsjednika u Sloveniji su se neke stvari promijenile: djeluje da je kriza prevladana, a Slovenija se ponovo naziva „uzornim učenikom". „Za oporavak slovenskog gospodarstva je bilo veoma važno da se u dogovoru s EU-om pokrene program za privatizaciju 15 velikih firmi, banaka i infrastrukturnih objekata", kaže Vidović. Među njima su slovenski Telekom, luka Kopar i zrakoplovna kompanija Adria Airways. Privatizirana bi trebala biti i velika banka NLB.

Za građane Slovenije stvari izgledaju tako kao da to neće biti nikakav problem. Izvoz je u rastu, nezaposlenost je sa 7,5 posto u ovoj godini manja za jedan posto u odnosu na proteklu godinu.