Slovačka: oduzimanje imovine po etničkoj osnovi kao 1945.

Slovački odvjetnik Janoš Fiala-Batora isprva nije mogao vjerovati: nekoliko ljudi mu se obratilo za pomoć jer im oduzeto zemljište i to na temelju 80 godina starih Benešovih dekreta.

„Uredba kojom se jedan Benešov dekret provodi u Slovačkoj zaista je još na snazi i pojedini državni službenici su otkrili kako ga se i dalje može primjenjivati. Zapljenjuju zemljište na temelju etničkog podrijetla predaka. Pogođeni su uglavnom Mađari, ali i mnogi Austrijanci", kaže Fiala-Batora.

Nakon Drugog svjetskog rata, iz Čehoslovačke je većina Nijemaca protjerana, a pripadnici mađarske manjine kolektivno su smatrani nacističkim suradnicima.

Dok su u Češkoj većinom protjerivani Nijemci, u Slovačkoj je mogla biti oduzeta imovina svima koji su bili „Nijemci, Mađari ili izdajnici". Temelj za to su bili Benešovi dekreti, nazvani po nekadašnjem predsjedniku Čehoslovačke Edvardu Benešu.

Eksproprijaciju imovine koja iz raznih razloga tada nije bila provedena do kraja, slovačke vlasti sada nastavljaju, ogorčen je odvjetnik. To se događa bez odštete, često tiho i sustavno, kaže.

„Državni fond za zemljište je glavni akter. On je ovu praksu priznao 2022. i obustavio je."

Ali kada je 2023. Robert Fico ponovno postao premijer, službenici su nastavili s oduzimanjem, kaže Fiala-Batora.

„Znamo za 1.000 hektara zemlje koji su od tada zaplijenjeni. A posljednjih mjeseci čuli smo za više stotina novih slučajeva samo u jednom okrugu u južnoj Slovačkoj."

Ponekad se, prema riječima stručnjaka za ljudska prava, radilo o proširenju autoputa, a ponekad navodno profitiraju kriminalne mreže. Takva eksproprijacija imovine jasno krši slovačko i međunarodno pravo.

Fico kažnjava kritiku

Vlada bi mogla zaustaviti tu praksu i staviti van snage spornu Benešovu uredbu. Ali Fico to vidi drugačije.

„Benešovi dekreti su rezultat poslijeratnog poretka. Ti zakoni su vrijedili i vrijede — najprije u Čehoslovačkoj, sada u Slovačkoj", izjavio je Fico.

Liberalna oporba u Slovačkoj pokrenula je to pitanje i stala na stranu mađarske manjine. Etnički Mađari čine oko devet posto stanovništva.

Fico, inače naklonjen Mađarskoj i saveznik mađarskog premijera Viktora Orbana, potom je hitnim zakonom zabranio svaku kritiku poslijeratnog mirovnog poretka. Tko dovodi u pitanje Benešove dekrete, riskira kaznu zatvora u trajanju do šest mjeseci.

Dok se u Budimpešti održavaju žestoki protesti ispred slovačkog veleposlanstva, Orban šuti.

„Što se još treba dogoditi da bi se Viktor Orban konačno oglasio i usudio suprotstaviti anti-mađarskom Robertu Ficu?", pita mađarski oporbeni političar Peter Magyar, koji želi naslijediti Orbana nakon parlamentarnih izbora u travnju.

Spor oko Benešovih dekreta mogao bi mu u tome pomoći, smatra Janoš Fiala-Batora: „Ta tema će utjecati na izbore. Ne zbog Mađara u Slovačkoj — samo nekoliko stotina njih ima pravo glasa. Već zbog birača u Mađarskoj."

Mnogima u Mađarskoj je važna sudbina Mađara u inozemstvu. I Orban je uvijek zastupao njihove interese, ali mogao bi izgubiti glasove zbog sadašnjih događanja.

Slovačka oporba protiv primjene dekreta

I u Slovačkoj se politička scena mijenja. Stranka slovačkih Mađara približava se najvećoj oporbenoj opciji, to je stranka Progresivna Slovačka Mihala Šimečke.

„Progresivna Slovačka osuđuje primjenu načela kolektivne krivnje nakon Drugog svjetskog rata. Zahtijevamo od vlada Slovačkei Mađarske da se zajednički suoče s prošlošću. Po uzoru na njemačko-češku deklaraciju iz 1997. godine", kaže Šimečka.

Fiala-Batora smatra da bi i Europska komisija  morala reagirati. Naime, Slovačka je tijekom pristupnih pregovora uvjeravala da su Benešovi dekreti doduše dio njezinog pravnog poretka — ali da se oni više ne primjenjuju.