„Slava Ukrajini" - vojni pozdrav nacionalističke prošlosti
28. kolovoza 2018
„Slava Ukrajini! Slava herojima!" - službeno je postao pozdravni slogan ukrajinske vojske. Počeo se koristiti u petak na paradi za Dan neovisnosti, umjesto starog slogana iz sovjetskog doba: „Zdravo drugovi vojnici!"
Fraza datira iz Prvog svjetskog rata kada su se vojne jedinice kratkotrajne Ukrajinske Narodne Republike borile na strani njemačkih i austrougarskih vojnika protiv Rusije. Međutim, tek 1930. godine počeo se masovno koristiti i postao je pozdrav Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN), objašnjava povjesničar Oleksandr Zaicev s Ukrajinskog katoličkog sveučilišta u Lavovu.
„Postoje zapisi koji pokazuju da su tijekom sudskih saslušanja protiv vođe OUN Stepana Bandere 1936. godine njegove pristaše dodale fašistički pozdrav rukom uz slogan 'Slava Ukrajini'", rekao je Zaicev za DW.
Upotreba slogana danas
Poslije rata slogan je opstao među ukrajinskom dijasporom, prvenstveno u Njemačkoj (Bavarskoj), Kanadi, SAD-u i Velikoj Britaniji – kamo su pobjegli brojni Ukrajinci koji su se suprotstavili sovjetskoj vladavini. U sklopu Sovjetskog saveza slogan je bio zabranjen i u javnosti povezan s „ukrajinskim buržoaskim nacionalistima" koji su se naselili na Zapadu. Desetljećima su sovjetske vlasti provodile propagandu prikazujući slogan i ukrajinske nacionaliste u negativnom svjetlu. Nazivali su ih „banderovcima", po imenu vođe OUN-a Stepana Bandere, kao i „nacističkim pristašama".
Međutim, kada je Ukrajina stekla neovisnost nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, pozdrav „Slava Ukrajini" je oživio, prvenstveno u nacionalističkim krugovima. Dramatični događaji 2014. godine – protjerivanje proruskog predsjednika Viktora Janukoviča, ruska aneksija Krima i sukobi u istočnoj Ukrajini – doveli su do vala patriotizma i popularizacije toga slogana.
Ovih dana „Slava Ukrajini" može se čuti na proslavama sportskih uspjeha ili na koncertima pop-glazbe - isto kao što se ranije taj slogan čuo kada su se vojnici vraćali kućama. Tijekom ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva u nogometu u Rusiji hrvatski nogometaš Domagoj Vida, koji je svojevremeno igrao u Ukrajini i još uvijek gaji dobre veze s ljudima u Kijevu, izgovorio je ovaj slogan u video-snimci objavljenoj nakon pobjede Hrvatske nad Rusijom u četvrtini finala. Snimka je izazvala negativne reakcije u Rusiji. Vida je pokušao snimku predstaviti kroz šalu, ali se kasnije ispričao i dobio opomenu od FIFA-e. Ipak, incident je samo povećao popularnost Vide i toga slogana među Ukrajincima.
I dalje vezani za mračnu prošlost?
Kritičari slogana ukazuju na njegovu povezanost za OUN-om kao i s Ukrajinskom pobunjeničkom armijom - nacionalističkom milicijom iz Drugog svjetskog rata. Danas se te organizacije poštuju kao borci za slobodu koji su se izborili za neovisnost Ukrajine, ali neki njihovi članovi su bili umiješani u zločine protiv Poljaka i Židova. Tijekom tog razdoblja brojni nacionalistički i fašistički vojni pokreti u Europi koristili su sličan pozdrav, kaže švedski povjesničar Pet Anders Rudling. Na primjer, hrvatski Ustaški pokret, nastao u isto vrijeme kad i OUN 1929. godine, koristio je sada zabranjenu frazu „Za dom spremi", rekao je Rudling za DW.
Međutim, stručnjak za ukrajinske studije na Sveučilištu u Ottawi, profesor Dominique Arel, tvrdi da se Ukrajinci trenutno identificiraju sa skupinama kao što su OUN i drugim nacionalističkim pokretima najviše zbog osjećaja otpora, na primjer prema ruskoj agresiji, a ne zbog afiniteta prema desničarskoj ideologiji ili nasilju. „Slogan OUN-a - 'Slava Ukrajini' i 'Slava herojima' – koji sada rutinski koristi ukrajinska srednja klasa, stječe potpuno novo značenje", kaže Arel.
Štoviše, Zaicev smatra da je netočno povezivati povijesne slogane kao što je „Slava Ukrajini" s modernim fašizmom. „Tijekom Euromajdana slogan je u osnovi izgubio vezu s OUN-om i postao jedan od simbola proeuropskih prosvjeda", kaže on, pozivajući se na prosvjede na kijevskom trgu Majdan 2013. i 2014. godine koji su doveli do protjerivanja Janukoviča. „U ovom pozdravu ne vidim ništa negativno i ne protivim se njegovom uvođenju u vojsku."
Povijesni revizionizam
Prema Rudlingu, teško je odvojiti slogane poput „Slava Ukrajini" od njihovih korijena u prošlosti. „Kada su hrvatski radikali koristili svoj slogan, to je izazvalo agresivne diskusije i kaznene mjere međunarodnih sportskih asocijacija", kaže on. „Kada ukrajinski radikalni sportski fanovi koriste pozdrav, argument ide u prilog tome da bi na njega trebalo gledati u drugačijem kontekstu. Za mene su to dvostruki standardi."
„Problem je što je ova odluka nametnuta 'odozgor'", kaže njemački povjesničar Kai Struve sa Sveučilišta Martina Luthera u Wittenbergu. „Dugo vremena su se u ukrajinskom diskursu suočavala dva antagonistička narativa: sovjetski i nacionalistički. Nacionalistički je onaj koji većim dijelom oblikuje državnu politiku Ukrajine od 2014. godine."
Štoviše, stručnjaci kažu da Ukrajina nije usamljen slučaj. Tvrde da bi se i druge države u regiji trebale suočiti sa svojim povijesnim revizionizmom. Na primjer, Istraživački centar za genocid i otpor u Litvi je optužen da je iskrivio povijest tako što je prikrivao djela počinitelja holokausta. U Hrvatskoj, desničarski povjesničar i bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović odao je počast članovima Ustaškog pokreta, nazivajući ih herojima i mučenicima. U Mađarskoj, desničarski ekstremisti su zahtijevali podizanje spomenika Hitlerovom savezniku Miklošu Horthyju. U međuvremenu, Rusija sporo nastavlja svoje prekrajanje staljinizma, dok je Poljska nedavno izazvala međunarodne osude zbog zakona koji kriminalizira optuživanje poljske države za sudjelovanje u nacističkim zločinima.