Skupe, skuplje, najskuplje nekretnine | Gospodarstvo | DW | 03.08.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Skupe, skuplje, najskuplje nekretnine

Tko svoj teškom mukom zarađeni novac želi sigurno i dugoročno uložiti, shvatio je da u vremenima krize eura nije lako naći pravu investiciju. Mnogi se odluče za kupovinu nekretnine. Je li to pametna ideja?

Obiteljska kuća s 200 četvornih metara, opremljenom kuhinjom, lijepim kupaonicama, podrumom za održavanje zabava, terasom i velikim vrtom u mirnom kvartu. Takvo što se u Njemačkoj može kupiti za 240.000 eura. Ili za dva milijuna eura! Cijena ovisi o položaju - odnosno radi li se o provinciji ili središtu Münchena (naslovna fotografija).

Tko može, odlučuje se za život u gradu, zaključuje Michael Hüther, direktor Instituta njemačkog gospodarstva (Institut der deutschen Wirtschaft, IW): "Ne seli se u seoska područja. Seobe u zemlji i migracija izvana u smjeru Njemačke koja se pojačala posljednjih godina razlozi su zbog kojih očekujemo da će se taj trend i nastaviti, seobe se koncentriraju na velike gradove, na urbane centre."

München je najskuplji

Novogradnja

Novogradnja...

U urbanim centrima zato rastu cijene najamnina, ali i cijene nekretnina. Sudeći po studiji IW-a, kojom su istražena tržišta nekretnina u pet najvećih njemačkih gradova, najosjetniji porast cijena zabilježen je u Hamburgu (između 2003. i 2011. cijene su u prosjeku porasle za 31%) i Berlinu (39% u istom periodu). Najviše prosječne cijene četvornog metra se mora platiti za nekretnine u Münchenu - čak 4.200 eura.

Razvoj cijena budi loše uspomene. Nije li kriza na tržištu američkih nekretnina bila uzrok globalnih financijskih turbulencija? Nije li pad cijena u Irskoj i Španjolskoj prouzročio i krizu eura odnosno dužničku krizu? Razvija li se i na njemačkom tržištu svojevrsni "mjehur od sapunice"? Studija IW-a negira tu mogućnost. Simptomi koji upućuju na opasnost bili bi npr. agresivna podjela kredita građanima, česta (pre)prodaja nekretnina te previsoke cijene kuća i stanova u odnosu na stanarine i primanja.

Analitičar Michael Voigtländer tvrdi da u Njemačkoj ne uočava nijedan od tih simptoma: "Trenutno se većinom radi o kupcima koji ulažu dugoročno. Oni razmišljaju što je alternativna državnom financiranju, kako mogu vlastiti kapital dugoročno zaštititi od inflacije i zato i ulažu u nekretnine."

Investicije iz vlastitog džepa

Šef IW-a Hüther kaže kako je vrlo znakovit i način financiranja nekretnina. Radi se o pitanju da li novac potječe s vlastitog računa ili ga se posuđuje od banke. On ističe: "U Njemačkoj se kredite ne dijeli šakom i kapom." Između 2003. i 2012. volumen kredita je porastao za samo sedam posto. "U Španjolskoj i Irskoj je kreditni volumen u istom razdoblju porastao za 150 posto", podsjeća Hüther.

U Njemačkoj je porastao i udio vlastitog kapitala u financiranju nekretnina. Banke, smatra direktor IW-a, očito su shvatile da nije pametno nekontrolirano dijeliti kredite.

Kuća, novogradnja

Tržište je zdravo, ali premalo se gradi

Rastu i stanarine

Njemačko tržište nekretnina, to je zaključak studije, itekako je zdravo. Cijene zrcale samo tržišni zakon ponude i potražnje. Pomalo zabrinjava ipak porast stanarina. Ljudi s nešto nižim primanjima sve teže pronalaze stambeni prostor koji si mogu priuštiti u većim centrima. Politika bi trebala riješiti taj problem. Morala bi se forsirati i olakšati izgradnja novih stanova, odnosno povećati državne subvencije onim ljudima koji više ne mogu plaćati visoke stanarine.