Skraćeno radno vrijeme: sporno, privremeno rješenje | Gospodarstvo | DW | 13.05.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Skraćeno radno vrijeme: sporno, privremeno rješenje

Skraćeno radno vrijeme bilo je spas za poduzetnike i radnike tijekom oštrog ekonomskog šoka zbog pandemije koronavirusa. Ali ako se poslovne aktivnosti u Njemačkoj ne obnove, rast nezaposlenosti je neizbježan.

Čak polovica njemačkih tvrtki prijavila je određeni broj svojih radnika, a poneke i sve svoje zaposlene za vladin program pomoći pri skraćenom radnom vremenu, izračunao je ovog tjedna minhenski Institut za gospodarska istraživanja Ifo. Zbog pandemije koronavirusom više od 97 posto ugostitelja i 94 posto poduzeća s područja autoindustrije koristilo je skraćeno radno vrijeme, državni program koji omogućuje tvrtkama da zadrže radnike na tako što im država velikodušno dotira čak 60 posto njihove plaće. I druge gospodarske grane obilno su koristile tu mogućnost.

Program skraćenog radnog vremena zaslužan je za relativno mali broj otpuštanja tijekom financijske krize 2008./09. – krajem 2009. godine nezaposlenost je u Njemačkoj bila manja u odnosu na godinu dana ranije, dok je recimo u SAD-u broj nezaposlenih u istom razdoblju udvostručen. Umjesto da smanje broj zaposlenih njemačke tvrtke imale su mogućnost skratiti radno vrijeme, pa su onda, kada su se poslovi ponovo pojavili, imale spremnu radnu snagu.

Izvanredne okolnosti

Ali tijekom aktualne situacije izazvane pandemijom koronavirusom, čak 370.000 tvrtki prijavilo se za državne subvencije. To je potencijalno stavilo čak deset milijuna radnika – četvrtinu radne snage – na skraćeno radno vrijeme. Međutim, neviđena potražnja za državnim subvencijama i projicirani rekordni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 6,6 posto ove godine, uznemirila je i političare i ekonomiste. Oni strahuju da će privredi biti potrebno nekoliko godina da se vrati na razinu prije koronavirusa. Smatraju također da bi dublja recesija prisilila desetke tisuća tvrtki da proglase bankrot, i još mnoge druge da smanje obujam poslova.

Zaista, institut Ifo ovog ponedjeljka (11. 5.) je objavio nove podatke koji pokazuju da je otpuštanja bilo već u travnju, i to u 39 posto automobilskih kompanija, u 50 posto hotela, u 58 posto restorana i u 43 posto turističkih agencija. Ta otpuštanja su veća od prosjeka, a bilo ih je i u mnogim drugim gospodarskim granama – s iznimkom farmaceutske industrije.

„Kriza će od sada imati utjecaja na njemačko tržište rada", očekuje Klaus Wolhrabe, voditelja tima koji je proveo istraživanje.

U jednom drugom istraživanju, koje je Ifo objavio prošlog mjeseca, u skoro trećini njemačkih poduzeća izjavili su da mogu izdržati najviše tri mjeseca, ako ostanu na snazi ograničenja zbog pandemije, dok nešto više od polovice kaže da bi mogli izdržati do šest mjeseci. I sve to usprkos izdašnoj državnoj pomoći u ukupnoj visini od 750 milijardi eura.

Postotak radnika na skraćenom radnom vremenu (tamno plavo) po branšama u Njemačkoj

Postotak radnika na skraćenom radnom vremenu (tamno plavo) po branšama u Njemačkoj

Strukturne promjene na vidiku

Iako postoji nada da će zdravstvena kriza ipak biti samo kratkotrajan šok, mora se računati na to da bi svaka dugotrajnija pandemija vjerojatno dovela do pojačanja intenziteta strukturnih promjena s kojima se njemačko gospodarstvo ionako već suočava. Predstavnici automobilske industrije najavljuju, na primjer, da će im u eri elektromobilnosti biti potrebno puno manje radnika. Klimatske promjene već nameću prelazak na obnovljive izvore energije, a povećana automatizacija vjerojatno će značiti daljnji preokret na tržištu rada.

Eventualni drugi val zaraze ili dugotrajna primjena mjera fizičkog rastojanja među ljudima dodatno bi ometale napore za jačanje izvoza – koji čini 40 posto njemačkog BDP-a – i to bi bar neko vrijeme domaću potražnju zadržalo na niskoj razini.

„Skraćeno radno vrijeme ne pogoduje nužnim strukturalnim promjenama u ekonomiji", naglašava za DW Lars Feld, predsjednik njemačkog Vijeća ekonomskih stručnjaka. On upozorava da će, ako pad bude potrajao, subvencije za skraćeno radno vrijeme omogućiti preživljavanje neekonomičnim ili, kako kaže, „zombi-tvrtkama". „Važnije bi bilo kada bi se ljudski kapital mogao rasporediti u poduzeća čiji su poslovni modeli više orijentirani prema budućnosti", rekao je Feld.

Što duže bude trajalo skraćeno radno vrijeme to će njemačka vlada biti pod većim pritiskom da poveća iznos koji radnici dobivaju kao nadoknadu za gubitak prihoda. Cilj političara jest pomoć prije svega radnicima s niskim plaćama, ali malo je vjerojatno da će ta mjera utjecati na povećanje potrošnje sve dok traju mjere fizičkog rastojanja.

Hoće li se radnici uopće željeti vratiti na posao?

Ministri su već odobrili da se udio pomoći za one sa skraćenim radnim vremenom poveća sa 60 na 70 posto plaće, ali to dodatno izaziva zabrinutost, jer se smatra da će neki radnici oklijevati vratiti se na puno radno vrijeme čak i onda kad se ekonomija bude oporavila. Na primjeru iz SAD-a može se vidjeti da neki radnici koji su do sada radili za minimalne plaće, sada traže način da ostanu na državnoj pomoći, jer je ona veća od njihovih dosadašnjih zarada.

Prosvjed gastronoma postavljanjem praznih stolica u Dresdenu

Prosvjed gastronoma postavljanjem praznih stolica u Dresdenu

„Vlade panično procjenjuju da bi ovo mogla biti najveća kriza u posljednjih stotinu godina, ali ekonomski poticaji koje su uvele mogli bi oslabiti proces oporavka kad do njega dođe", upozorava Moritz Kuhn, profesor gospodarstva na Sveučilištu u Bonnu.

On je sumnjičav kada je riječ o vladinom programu pomoći za radnike na skraćenom radnom vremenu i nije siguran da to može spasiti dovoljan broj radnika od eventualnog otpuštanja. Kuhn istovremeno uočava da su naknade za smanjenje plaća i naknade za nezaposlene otprilike na istoj razini.

Ranije radne reforme i dalje pomažu ekonomiji

Njemačko gospodarstvo izbjeglo je veliku recesiju zbog uspješnih reformi na tržištu rada provedenih početkom 2000-ih godina – ali su one podrazumijevale i stagnaciju primanja radnika, podsjeća profesor bonskog sveučilišta.

„Ne pronalazim neke snažne argumente koji potvrđuju ideju da je rad sa skraćenim radnim vremenom pomogao Njemačkoj da prođe kroz financijsku krizu", kaže Kuhn za DW. Nezaposlenost jest dramatično opala zbog ranijih reformi, ali „zahtjevi za naknade za nezaposlene 2008. porasli su za 30 posto", ukazuje profesor Moritz Kuhn.

S druge strane Lars Feld, predsjednik njemačkog Vijeća ekonomskih stručnjaka, smatra da je skraćeno radno vrijeme efikasnije od različitih stimulativnih programa koji se često koriste kako bi se ekonomija oporavila nakon recesije. On ukazuje da je skraćeno radno vrijeme instrument koji pomaže radnicima odmah, već tijekom pada. „Stimulativne mjere često stižu s velikim zakašnjenjem", zaključuje Feld.

Preporuka uredništva