SIPRI: Nastavlja se utrka u nuklearnom naoružanju | Politika | DW | 18.06.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

SIPRI: Nastavlja se utrka u nuklearnom naoružanju

Vizija svijeta bez atomskog naoružanja je stvar prošlosti. Već odavno se razvija novo, modernije, nuklearno oružje, navodi se u najnovijem godišnjem izvještaju štokholmskog Instituta za istraživanje mira SIPRI.

2017. je bila posebna godina za protivnike nuklearnog oružja: 122 zemlje članice Ujedinjenih naroda su se obvezale da ne žele proizvoditi i posjedovati atomsko oružje. To nas ipak nije približilo svijetu bez nuklearnog naoružanja.

Po najnovijim procjenama štokholmskog Instituta za mirovna istraživanja SIPRI, u svijetu danas postoji još uvijek 14.464 komada atomskog oružja - u rukama samo devet zemalja: SAD-a, Francuske, Rusije, Velike Britanije, Kine, Indije, Pakistana, Izraela i Sjeverne Koreje. Iako je tih devet zemalja globalno gledano u manjini, one uopće ni ne pomišljaju na to da se odreknu nuklearnog naoružanja.

Manje, ali modernije

U usporedbi s prošlom godinom, ukupni broj komada nuklearnog oružja je doduše lagano opao, ali istovremeno su postojeći sustavi modernizirani, naglašava u razgovoru za DW Shannon Kile, voditelj projekta za nuklearno oružje u SIPRI-ju.

"To znači da se zamjenjuje starije atomsko oružje, neki komadi su doista stari i po 40, 50 godina, ali se i razvija nuklearno naoružanje, koje ima nove sposobnosti i nove tehničke mogućnosti."

Nove atomske bombe za Njemačku

Američka je vlada u veljači, nakon objave aktualizirane verzije svoje nuklearne doktrine ("Nuclear Posture Review") potvrdila da razvija novo nuklearno oružje. Time je pogođena i Njemačka, koja doduše ne posjeduje vlastito nuklearno oružje, ali se kao članica NATO nalazi pod nuklearnom zaštitom SAD-a.

Oko 20 američkih atomskih bombi tipa B61 koji se skladište u Njemačkoj trebale bi idućih godina biti zamijenjene modernim, koje vrlo precizno mogu biti upućene na cilj.

Skupa modernizacija

Za modernizaciju svog nuklearnog arsenala Sjedinjene Američke Države su spremne izdvojiti velike količine novca: do 2026. je za to namijenjeno oko 400 milijardi dolara. Ali i manje nuklearne sile poput Indije ili Pakistana nalaze se po riječima Shannona Kila u nekoj vrsti "strateške trke u naoružanju". I one razvijaju novo atomsko oružje i povećavaju svoje proizvodne kapacitete radioaktivnog materijala koji se može koristiti za atomske bombe. Za zemlje koje ga posjeduju, nuklearno naoružanje ostaje središnjim dijelom njihove nacionalne obrambene strategije.

Kako će se dalje razvijati kontrola nuklearnog oružja na temelju međunarodnih ugovora je po Kilovom mišljenju još nejasno. "Zabrinjava me činjenica da se političko strateški odnos između SAD-a i Rusije trenutno nalazi u rasulu, a te dvije zemlje posjeduju 92 posto svog nuklearnog naoružanja."

Upitna kontrola naoružavanja

To se odražava i na kontrolu naoružavanja: kada dosadašnji ugovori o ograničenju nuklearnog naoružavanja poput "Novog START-a" za nekoliko godina isteknu, pitanje je hoće li biti zamijenjeni novima. Tada više ne bi bilo nikakvog ograničenja nuklearnih arsenala. "Mi se sve više udaljujemo od vizije Baracka Obame o svijetu bez nuklearnog oružja iz 2009."

SIPRI-jevog stručnjaka Kilea pritom posebno iznenađuje brzi tehnološki napredak koji je u posljednjih dvanaest mjeseci demonstrirala Sjeverna Koreja pri razvoju atomskih projektila dugog dometa. Hoće li susret  sjevernokorejskog predsjednika Kim Jong Una s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom na kraju doista dovesti do nuklearnog razoružanja Korejskog poluotoka zasada je još nejasno. "Ja sam tu pomalo sumnjičav", kaže Kile. Ali taj susret bi ipak mogao pomoći uspostavi međusobnog povjerenja.

Rekordno visoki izdaci za naoružanje

U svom "Godišnjem izvještaju 2018." stručnjaci iz SIPRI-ja navode da je prošle godine zabilježen novi rekord: nikada ranije nakon Drugog svjetskog rata nije za naoružanje izdvojeno toliko novca kao protekle, 2017. Ukupan iznos izdataka se kreće oko 1.739 milijardi dolara, 230 po glavi svakog stanovnika Zemlje. Godinu dana prije te taj prosjek iznosio 227 po stanovniku planeta.

Kampfpanzer Leopard (picturealliance/dpa/P.Steffen)

Tražena roba širom svijeta: njemački tenk tipa "Leopard"

Pritom to povećanje nije ravnomjerno raspoređeno. Ponajviše upada u oči rast izdataka za oružje na području istočne Azije. Tako je primjerice Kina povećala svoje izdatke za obranu za 5,6 posto na 228 milijardi dolara. U Europi je slika neujednačena: dok su istočnoeuropske zemlje za naoružanje potrošile manje novca nego godinu dana ranije, u zemljama središnje i zapadne Europe je zabilježeno povećanje.

Tržišni hit: oružje iz Njemačke

Njemačko ministarstvo obrane je 2017. raspolagalo s budžetom od oko 43,5 milijarde dolara, u odnosu na godinu dana ranije povećanje od oko dvije milijarde dolara. Najveće izdatke za vojsku i nadalje, i to bez premca, ima SAD: 610 milijardi dolara. Iza SAD-a slijede Kina, Saudijska Arabija i Rusija.

Logično je da sve veći izdaci za obranu znače i sve veću količinu prodanog oružja. Taj se trend također nezaustavljivo nastavlja. Na ljestvici najvećih izvoznika oružja Njemačka se nalazi na visokom četvrtom mjestu - odmah iza SAD-a, Rusije i Francuske.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.