SIPRI: Naoružavanje kao za vrijeme Hladnog rata | Politika | DW | 26.04.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Svijet

SIPRI: Naoružavanje kao za vrijeme Hladnog rata

Bez obzira što globalna privreda slabi, prošle je godine gotovo 2.000 milijardi dolara izdvojeno za naoružanje. Prva mjesta zauzimaju SAD i Kina.

Ovoliko novca za vojsku nije potrošeno još od 1988. A tada je još uvijek bila era Hladnog rata. Prošle, 2020. godine države su uložile 1.981 milijardu u rakete, tenkove, streljivo i svoje vojnike. To je 2,6 posto više nego godinu dana ranije. I to sve usprkos pandemiji koronavirusa, čije je suzbijanje prouzrokovalo globalni privredni kolaps.

Međunarodni institut za mir iz Stockholma (SIPRI) u najnovijem godišnjem izvješću navodi da izdvajanje za naoružanje iznosi 2,4 posto globalnog BDP-a. I to usprkos tome što je prema procijeni Međunarodnog monetarnog fonda proizvodnja zbog korona krize smanjena za 4,4 posto.

Na naoružanju se ne štedi ni u pandemiji

Samo nekoliko zemalja, poput Čilea ili Južne Koreje smanjilo je sredstva namijenjena za naoružanje u korist suzbijanja pandemije. Brazil i Rusija su, u usporedbi s prethodnim planovima, također smanjili vojni proračun. Na primjer Rusija za 6,6 posto.

Općenito bi se dalo zaključiti, kako kaže stručnjakinja SIPRI-ja, Alexandra Marksteiner za DW, „da pandemija nije imala značajnijeg utjecaja na globalno izdvajanje za oružje u 2020. Ulaganje u vojsku je poraslo usred ekonomskog urušavanja."

Niklas Schöring iz Hesenske zaklade za istraživanje mira i sukoba (HSFK) uvjeren je da je to i zbog toga što je jako teško u „kratkom roku promijeniti kurs". On je za DW rekao: „Mnogi projekti su vjerojatno pokrenuti još prije pandemije koronavirusa". A promjene će se sigurno vidjeti u budućnosti. „Istodobno se međunarodna klima pogoršala“, dodaje Schöring i naglašava da ne treba računati s manjim izdacima u budućnosti.

SAD i Kina na prvom mjestu

Russland Sarmat-Interkontinentalrakete

Kao u vrijeme Hladnog rata - ruska interkontinentalna raketa Sarmat

Ništa se također nije promijenilo ni u tome da su SAD i Narodna Republika Kina i dalje vodeće po ulaganju u vojsku. Više od polovine globalne potrošnje za naoružanje odlazi na ove dvije zemlje, koje se u političkom pogledu sve više udaljavaju.

I Njemačka se među „top 10“ zemalja koje troše najviše na oružje „poboljšala" za jedno mjesto: s osmog je skočila na sedmo mjesto. Prema proračunu SIPRI-ja Njemačka je 2020. u vojsku uložila 53 milijarde dolara – oko 1,4 svog BDP-a.

No, Njemačka je ipak i dalje daleko od postizanja cilja NATO-a od izdvajanja dva posto BDP-a za naoružanje . Zapadni vojni savez se o tome dogovorio 2014. i tada je priopćeno da bi se tom cilju trebalo približiti u narednih deset godina. Nekadašnji američki predsjednik, Donald Trump više puta je na tome insistirao od Njemačke. I njegov nasljednik Josef Biden zahtijeva više vojnog angažmana Njemačke.

Dva posto za obranu danas može izgledati mnogo. Ali, mora se uzeti u obzir da je početkom 1960-ih, na vrhuncu Hladnog rata njemačka izdvajala pet posto BDP-a za obranu.

Niklas Schöring prognozira da će se u Njemačkoj nastaviti s većim ulaganjem u vojsku. „Barem Bidenov pritisak na saveznike da povećaju izdvajanje sredstava za vojsku neće oslabiti.“

Zbog koronakrize: sve više NATO zemalja dostiže cilj od dva posto

Gotovo svih 30 članica NATO-a su, kako izvještava SIPRI, povećale izdatke 2020. Pandemija koronavirusa, međutim, u tom kontekstu dovodi do čudnog fenomena: zbog korone je opao bruto domaći proizvod većine zemalja, istodobno su budžeti za vojsku ostali nepromijenjeni - što zapravo znači da se potrošnja za naoružanje povećava. Sada je 12 zemalja NATO dostiglo cilj od dva posto za vojsku. 2019. je to postiglo devet država. Primjera radi, nova zemlja koja je dostigla cilj je i Francuska. Sve u svemu, i dalje više od polovine globalne potrošnje za oružje odlazi na zemlje NATO-a uključujući i SAD.

Krivulja potrošnje za naoružanje prije svih konstantno raste u Kini, koja 26 godina kontinuirano povećava svoja izdvajanja za naoružanje. U razdoblju od 2011. do 2020, SIPRI je za Kinu izračunao porast od 76 posto. Institut je to objasnio ambicioznim planovima Kine za modernizaciju oružanih sustava, kao i „planovima proširenja".

Trka u naoružanju između SAD i Kine?

China Changbaishan Schiff in Russland

Kineski ratni brod

Najveći konkurent Kini su SAD. Sjedinjene Države su zemlja s daleko najvećim izdacima za naoružanje na svijetu. 39 posto otpada na NATO članicu Sjedinjene Američke Države. Izraženo apsolutnim brojkama, prošle godine je taj iznos bio 778 milijardi dolara, što je mnogo više nego ukupan državni budžet Njemačke. I to je za 4,4, posto više nego prošle godine.

SIPRI ovo povećanje, između ostalog, objašnjava ulaganjima u obnovu nuklearnog arsenala. Drugi razlog je osjećaj ugroženosti. Prije svega, kako objašnjava suradnica SIPRI-ja Alexandra Marksteiner, u pitanju su „strahovi od strateških konkurenata Kine i Rusije".