Singl mama, tata - nepoznati donator

"Svjesno sam donijela odluku da dobijem dijete, bez oca. Mogla sam pronaći partnera. Mogla sam još čekati. A mogla sam ostati i bez djece. Pa ipak, jednostavno sam htjela postati mama i više nisam htjela čekati", kaže Clara, koja ne želi otkriti svoje prezime. Tridesetšestogodišnjakinja iz Wiesbadena sada ima trogodišnje dijete, ali oca ne poznaje osobno, jer je samohrana majka. Već s trideset godina, nakon propalog braka, odlučila se na dijete putem sperme muškarca-donatora. Ona nije jedina. Sve je više žena u Njemačkoj, koje dijele Clarinu sudbinu.

Berlinskoj banku sperme do sada je koristilo 39 posto samohranih žena, 41 posto žena – lezbijki koje žive zajedno i 20 posto heteroseksualnih parova koji nisu mogli imati djecu.

Zašto sperma donatora?

Žene se na to odlučuju iz različitih razloga, recimo kada aktualni partner ne želi dijete ili se jednostavno ne može na to odlučiti. Tu su i žene koje trenutno nemaju partnera, ali žele imati dijete i mogu zamisliti da ga same odgajaju ili u roditeljskom odnosu s drugima. Žene koje sebe opisuju kao aromantične i aseksualne također se odlučuju za trudnoću putem sperme donatora.

Broj žena koje žele dobiti dijete putem umjetne oplodnje povećao se s 146 u 2018. na 1.287 u 2022. godini. To proizlazi iz podataka njemačkog Registra za in vitro oplodnju (IVF). No, prema riječima predsjednika Radne grupe za donatorsku inseminaciju, Andreasa Hammela, ove brojke su još veće jer se u Registar tek nedavno uključila metoda inseminacije.

Kod inseminacije, sperma se direktno ubrizgava u maternicu žene, kojoj nije potreban poseban tretman, odnosno spajanje spermatozoida i jajne ćelije kao kod in vitro oplodnje. Dr. Hammel također objašnjava da "samo trećina njemačkih institucija prijavljuje broj ovakvih tretmana". Također, u Registru nisu navedene osobe koje odlaze na tretman izvan Njemačke. Mnoge žene još uvijek putuju u Dansku, kaže blogerica Hanna Schiller. Ona je i sama samohrana majka i već godinama se bavi ovom temom: "U Njemačkoj se buduće majke suočavaju s nekim preprekama i svjedoče o tome da je atmosfera i usluga u Danskoj puno bolja", kaže ona. Osim toga, ne primaju sve klinike žene koje su samci odnosno nemaju partnera. 

Hanna je također imala tretman u Danskoj. Na svom blogu i na Instagramu želi pružiti podršku ženama koje žele postati majke, bez muškog partnera ili koje su u lezbijskoj vezi. I Clara, samohrana majka, dobila je mnogo informacija od nje. Na svojoj internetskoj stranici, Hanna Schiller, na primjer, navodi u kojim klinikama za liječenje neplodnosti uopće mogu biti tretirane žene bez partnera, jer sve klinike u Njemačkoj još uvijek ne nude taj postupak za žene bez partnera, iako je njihov broj u porastu.

Ponekad prepreku predstavljaju zahtjevi klinika: "Neke, na primjer, zahtijevaju tzv. jamca.  Za slučaj da se ženi nešto dogodi ili više ne može financijski podnijeti tretman", kaže Hanna. Smatra da je to neprihvatljivo i razumije zašto se mnogim ženama taj zahtjev ne sviđa: "Ako sam već odlučila sama dobiti dijete, bez partnera, ne želim obavezivati nikoga drugoga da meni ili mom djetetu mora financijski pomagati."

Šta ako/kada dijete pita: Tko je moj tata?

Također, klinike obično preporučuju ili traže od žena da prije toga prođu socijalno i psihološko savjetovanje. To smatra korisnim i predsjednica Upravnog odbora Njemačkog društva za savjetovanje o neplodnosti, Katharina Horn, koja pruža upravo ovu vrstu usluge. Istraživanja su pokazala da je važno za identitet djeteta da bude obaviješteno o svom porijeklu. Stoga bi majke na to trebale biti pripremljene, kako bi kasnije objasnile djetetu kako je nastalo. Također je važno dobro se pripremiti za nadolazeću obiteljsku konstelaciju i na primjer, razgovarati o pitanjima poput: Kako se nositi s polubraćom i polusestrama. "Želim ukloniti strah ženama od psihosocijalnog savjetovanja", kaže Horn. "To nije stručna procjena o tome je li netko sposoban biti roditelj ili ne.

Savjetovanje ne smije imati poučni karakter, nego informativni." Katharina Horn bi voljela da - bilo da se radi o heteroseksualnom paru ili samohranim roditeljima - svako ima pravo na besplatnu psihološku podršku. Do sada savjetovanje nije bilo pokriveno osiguranjem.

Je li zahtjev za jamca zastario?

Postavlja se i pitanje, je li zahtjev za jamca zastario? Odvjetnik za prava roditelja koji imaju želju za djecom Andreas Maria Wucherpfennig ne smatra da je jamac više potreban. "Mislim da je to potpuno besmisleno. Što bi te osobe trebale jamčiti? Obaveze o izdržavanju ne reguliraju se prema dogovoru, nego prema zakonu. Takva izjava se može u svakom trenutku opozvati. To ne čini osobu, koja je jamac, odgovornom za izdržavanje djeteta."

U ovom slučaju, javni bilježnik samo potpisuje izjavu dviju osoba, ali ona ne bi imala pravnu snagu pred sudom. Zakonska obaveza izdržavanja postoji samo između roditelja. Zahtjev klinika za takvom osobom i dalje postoji kao relikt iz vremena prije stupanja na snagu Zakona o registru donatorske sperme, uvjeren je odvjetnik Wucherpfennig.

Zakon propisuje da djeca, začeta nakon 2018. godine, sa 16 godina mogu putem ovog Registra saznati čija je sperma korištena za njihovu umjetnu oplodnju, jer imaju pravo znati svoje porijeklo. Pravo je postavljeno iznad tajnosti podataka, kojih se pridržavaju klinike. Također je zakonom propisano da darovatelj sperme nije obavezan plaćati alimentaciju za dijete, kao i da ne igra nikakvu ulogu u životu djeteta.

Troškovi liječenja mogu varirati

Samohrana majka Clara imala je sreće s klinikom i osjećala se zbrinuto. Odabrala je donatora iz obimnog kataloga Banke sperme i na kraju se odlučila za inseminaciju. Troškovi ovog postupka iznose otprilike 1.500 do 2.000 eura. Kod umjetne oplodnje (in vitro), koja se odvija u laboratoriju, troškovi su najmanje dvostruko veći. Clara je za oplodnju uštedjela novac. Oplodnja je uspjela iz drugog pokušaja. Sretna je zbog svoje odluke, ne kaje se i otvoreno se s time suočava.

Prema studiji Slobodnog sveučilišta u Amsterdamu iz 2017. godine, djeca dobrovoljno samohranih majki ne ponašaju se problematičnije niti imaju više psihičkih problema od djece iste dobi iz tradicionalne obiteljske konstelacije. To potvrđuje i savjetnica Katharina Horn: "Nema dokaza da dijete treba mušku referentnu osobu. Djetetu jednostavno treba stabilno okruženje, puno ljubavi".

ARD(jr)