Seksualno zlostavljanje: ″Javne tajne koje su se uvijek tolerirale″ | Priča dana | DW | 09.02.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Hrvatska

Seksualno zlostavljanje: "Javne tajne koje su se uvijek tolerirale"

Bolne priče o seksualnom uznemiravanju i zlostavljanju pokazuju da je položaj žena u hrvatskom društvu još uvijek podređen. Hrvatska glumica Lana Gojak je za DW iznijela svoja iskustva.

„Osobno nisam imala iskustvo seksualnog zlostavljanja u mjeri da netko nasrne na mene i pokuša me silovati. U usporedbi s takvim strahotama moja su iskustva bezazlena i čini mi se da sam se dosta dobro nosila s takvima. Vrlo brzo sam shvatila da se u tim situacijama nemaš kome obratiti, a ako se želiš obraniti moraš biti glasan, brz i vraćati istom mjerom“, kaže za DW hrvatska kazališna i televizijska glumica Lana Gojak, opisujući vlastita neugodna iskustva nakon sve glasnije afere seksualnog zlostavljanja u regiji.

Prvo je svoje potresno iskustvo iznijela srpska glumica Milena Radulović, a onda su hrabro istupile i kolegice sa zagrebačke Akademije dramske umjetnosti, studentice Filozofskog fakulteta, Akademije likovnih umjetnosti, ali i mnoge druge. Pokazalo se da se žene, jer mahom je o njima riječ, seksualno uznemiravaju pa i zlostavljaju neovisno o njihovom radnom mjestu i položaju u društvu.

Pokret se proširio regijom: prosvjedi protiv seksualnog nasilja prema ženama u Sjevernoj Makedoniji (3.2.)

Pokret se proširio regijom: prosvjedi protiv seksualnog nasilja prema ženama u Sjevernoj Makedoniji (3.2.)

Problem je duboko ukorijenjen u društvo

„Kad me na hodniku zašlatao po stražnjici, profesora na akademiji opalila sam kišobranom svom snagom i glasno opsovala tako da svi čuju. Kao profesionalna glumica sam se susrela sa starijim glumcem koji je volio koristiti priliku da me ispipa za vrijeme predstave jer "njegova uloga to opravdava". Vratila sam mu tako što sam ga pred punim gledalištem uhvatila za jaja", prisjeća se Gojak vlastitih neugodnih iskustava. Iako taj glumac kasnije nikad nije pokušao ništa slično, Gojak kaže da je takvih situacija i suradnika bilo bezbroj. Iako se za to znalo, bile su to javne tajne koje su se uvijek tolerirale baš kao što se, kaže, toleriraju emotivno zlostavljanje i mobing na radnom mjestu. To je razlog zašto žrtve najčešće šute, smatra ona.

„Kad se i ako se osoba odluči suprotstaviti, ne znači da za nju neće biti posljedica. Loša ocjena do kraja studija, tračanje o teškom i svadljivom karakteru, lijenosti, neproduljenje ugovora o radu…Mogućnosti za kaznu su brojne“, nabraja Gojak. Zato je, dodaje, važno što su žrtve hrabro progovorile. Međutim, nije pretjerano optimistična kad je u pitanju pozitivan ishod jer smatra da je problem duboko ukorijenjen u društvo koje, dodaje, kao da je na strani zlostavljača. Ipak, kaže da je to svakako prvi korak da bi se takvom degutantnom ponašanju uopće pokušalo stati na kraj. Upozorava da se isto događa i muškarcima, ali u puno manjoj mjeri.

Raste broj prijavljenih kaznenih djela

 Sandra Benčić

Sandra Benčić

Sandra Benčić, dugogodišnja aktivistica za zaštitu ljudskih prava i rodnu ravnopravnost u civilnom društvu, te saborska zastupnica stranke Možemo!, kaže da aktualni slučajevi pokazuju da je položaj žena u našem društvu još uvijek podređen. 

„To je najčešće u onim profesijama gdje su muškarci na poziciji moći , ali ne samo u glumačkoj, nego i u mnogim drugim profesijama. Pozitivno je da je došlo do lavine svjedočenja o seksualnom uznemiravanju, pa i zlostavljanju, kao i najgorim oblicima seksualnog nasilja. To je dobro jer su se i mnoge druge žene, koje nisu poznate u društvu niti u javnosti, ohrabrile ispričati svoje priče i tražiti pravdu“, smatra. Navodi primjer gospođe koja se javila u Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka i nakon 25 godina otkako je zlostavljana zatražila pravni savjet. Naravno da je takve slučajeve potrebno sankcionirati, nastavlja ona, ali smatra da je, umjesto privremenih rješenja, važnija korjenita promjena. „Zato je neophodno naglašavati važnost feminizma i borbe protiv patrijarhata, te integrirati političko djelovanje onih stranaka koje ne samo deklarativno, nego i istinski žele tu vrstu promjena“, zaključuje Benčić.  

Njen stav dijeli i Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova koja je dosad primila 30-ak prijava uznemiravanih glumica, ali i drugih žrtava iz područja visokog obrazovanja, rada i zapošljavanja, a stižu joj i nove. Upozorava da je, prema Ministarstvu unutarnjih poslova, u zadnjih nekoliko godina broj kaznenih djela spolnog uznemiravanja porastao za 55 posto.

Solidarnost s počiniteljem, a ne sa žrtvom

Višnja Ljubičić

Višnja Ljubičić

„Globalna rasprostranjenost i rast prijava za ovu vrst prijestupa ukazuje na porast svijesti, prvenstveno među ženama, da ne moraju više trpjeti takva ponašanja, već da će se po njihovim prijavama aktivirati sustav progona počinitelja i zaštite žrtava. U našem društvu, koje je izrazito patrijarhalno, djelomice se dokazuje teza da će muškarci na poziciji moći, kad ih žene optuže za seksualne delikte, napraviti sve da zaštite jedan drugog“, kaže Ljubičić. To je, po njoj, posljedica zamjena teza. „Naime, u patrijarhalnim društvima muškarci, a vrlo često i velik broj žena, izabiru biti solidarni s počiniteljima, dok žrtve osuđuju kao lažljive i promiskuitetne“, objašnjava Ljubičić. Žalosno je, dodaje, što katkad i pravosuđe, a ne samo društvo, žrtvama doživljava upravo počinitelje, javno osuđujući žrtve. Takve trendove pravobraniteljica okušava preokrenuti.

„Velik broj zakona već je izmijenjen, a upravo je s ministrom pravosuđa i uprave dogovoren i novi paket promjena relevantnog zakonodavstva. Održane su brojne edukacije pravosuđa u okviru EU projekata koje provodim,“ nabraja Ljubičić. Osim toga, institucija pravobraniteljice, kao stručno savjetodavno tijelo, sudjeluje s institucijama i poslodavcima koji su zaprimili prijave za spolno uznemiravanje.

„Aktivno podržavamo kampanje svojim javnim istupima, ali i radom sa žrtvama. Upravo je to način preokretanja negativnih trendova i društvene borbe koja je presudna za suzbijanje spolne diskriminacije i seksualnog uznemiravanja,“ zaključuje Ljubičić.

 

Preporuka uredništva