Scholzov obilazak zapadnog Balkana – rješavanje tuđih bilateralnih problema | Politika | DW | 09.06.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Putovanje saveznoga kancelara

Scholzov obilazak zapadnog Balkana – rješavanje tuđih bilateralnih problema

Olaf Scholz po prvi put u svojstvu njemačkog kancelara obilazi zapadni Balkan. Cilj ove mini-turneje je prije svega pomicanje političkih blokada s mrtve točke.

Svoj posjet Kosovu i Srbiji njemački kancelar Olaf Scholz najavio je još početkom svibnja prilikom posjeta srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Albina Kurtija Berlinu. Ta misija se sad pretvorila u proširenu misiju rješavanja bilateralnih problema koji stoje na putu proširenju Europske unije na zapadni Balkana. Osim Srbije i Kosova njemački kancelar će posjetiti i Sjevernu Makedoniju i Bugarsku čiji sukob također usporava proces širenja utjecaja Bruxellesa na ovu regiju. U međuvremenu se još u ova dva dana i četiri zemlje našlo mjesta i za posjet konferenciji Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) u Solunu.

Srbija se priprema na zahtjeve Berlina

Prva stanica na listi ove blic-turneje koja počinje u petak ujutro je Kosovo gdje će Scholz obići i njemačke vojnike koji se ovdje nalaze u sklopu postrojbi KFOR-a. Nakon razgovora u Prištini sljedeća stanica je glavni grad Srbije. U Beograd Olaf Scholz dolazi na malo drugačiji teren. Izgleda da se proces koji je počeo još mnogo prije prvog službenog susreta Vučića i Scholza u Berlinu posljednjih dana intenzivirao.

Radi se naime o pripremi srbijanskog državnog vrha na kompromise na koje će Srbija biti prisiljena pristati ako želi nastaviti svoj put u smjeru Europske unije. Tako ovih dana mediji bliski vladajućima u Beogradu uvelike govore o uvjetima s kojima Scholz dolazi u Beograd. Srbijanski predsjednik Vučić govori o tome kako će njemački kancelar "doći s teškim porukama koje se mnogima neće svidjeti". U istom dahu međutim Vučić govori i o zahvalnosti Njemačkoj čije investicije u Srbiji skrbe za 77.000 radnih mjesta.

Srbijanski predsjednik je rekao, a kako prenose mediji u Srbiji, da su mu iz ureda Olafa Scholza poručili kako bi Scholz posjetio Beograd čak i da je u ponedjeljak u posjet Beogradu stigao i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. No to se, kao što je poznato, nije dogodilo zbog toga što su Bugarska, Sjeverna Makedonija i Crna Gora zabranile prelet zrakoplovu ruskog ministra.

Pomaknuti pregovore s mrtve točke

Beogradski mediji spekuliraju o tome da će Scholz kako u Prištini tako i u Beogradu od vladajućih inzistirati na kompromisima koji bi na kraju trebali uroditi normalizacijom odnosa. "To će funkcionirati samo kroz konkretne sporazume koje postignu dvije zemlje. Tu su mnogi detalji, ali naravno da u to pripada to što je Njemačka već odavno učinila, a to je priznanje Kosova", rekao je Scholz još 4. svibnja nakon sastanka s premijerom Kosova Albinom Kurtijem nakon kojeg je istog dana uslijedio i sastanak s Vučićem. Možda su to "teške poruke" o kojima Vučić govori.

U svakom slučaju od susreta Scholza s Vučićem i Kurtijem početkom svibnja nakon kojeg je istog dana uslijedio i direktni sastanak predsjednika Srbija i premijera Kosova uz prisustvo specijalnog izaslanika EU-a za pregovore Miroslava Lajčaka, nije načinjen nikakav pomak.

Vučić ispunjava ulogu pokretača regionalne suradnje

Službeno bi se u onih nekoliko sati u Beogradu trebalo raspravljati o, kako je kancelarski ured najavio, "daljnjim zajedničkim reakcijama na rusku agresiju na Ukrajinu". Scholz je još tijekom Vučićevog posjeta Berlinu naglašavao kako je Srbija osudila rusku agresiju dajući do znanja kako se time Srbija, usprkos činjenici da se suzdržala od sankcija, svrstala na stranu EU-a i time ispunila uvjete pridržavanja vanjskopolitičkih smjernica koje Bruxelles traži od zemalja kandidatkinja za punopravno članstvo. Pitanje je hoće li Scholz od domaćina tražiti da se jasnije ogradi od Rusije pogotovo kada je u pitanju uvoz ruskih energenata jer je Njemačka jedna od onih zemalja unutar EU-a koje su suzdražane kada su u pitanju totalne zabrane uvoza, posebice što se tiče plina.

Očekuje se da će u prvom planu svakako biti nastojanje da dođe do pomaka s mrtve točke kad je u pitanju rješavanje bilateralnih problema.

Što se tiče pitanja regionalne suradnje, jednog od glavnih stupova Berlinskog procesa za zapadni Balkan, kojeg je još 2014. pokrenula Njemačka, Srbija tu igra važnu ulogu što bi moglo isto tako biti po ukusu gosta iz Berlina. Upravo je sredinom tjedna održan samit inicijative Otvoreni Balkan koja se smatra Vučićevim projektom.

Bosna i Hercegovina za sada zaobiđena

Deutschland Westbalkan-Konferenz 2014 Berlin

Jedan od Scholzovih zadataka - održavati Balkanski proces na životu

Ono što upada u oči pri prvom pogledu na balkanski itinerar Olafa Scholza je izostanak posjeta možda najvećoj bačvi baruta u regiji, Bosni i Hercegovini. U trenutku kada stranke njegove vlade u Bundestagu pripremaju rezoluciju pod nazivom"Podržati Bosnu i Hercegovinu na njezinom putu u bolju budućnost", koja je, posebice kod nekih snaga u Hrvatskoj i Srbiji naišla na kritike, šef njemačke vlade u velikom luku zaobilazi upravo ovu zemlju.

Izvori bliski vladajućim strankama u Njemačkoj za DW govore kako je Scholzu tema ispunjavanja obećanja o proširenju EU-a na zemlje zapadnog Balkana, a što se prije svega tiče Srbije i Sjeverne Makedonije, trenutno važnija od problema u Bosni i Hercegovini koja je svojim statusom "potencijalnog kandidata" udaljena od bilo kakvih ozbiljnijih EU-pretenzija. Scholzu se tu, to je ponavljao više puta, posebice kada je riječ o Sjevernoj Makedoniji, radi o vjerodostojnosti EU-a. Procjenjuje se da će Scholz prvo pričekati opće izbore u BiH koji bi se trebali održati u listopadu da bi se okrenuo ovom gorućem problemu.

No i kad je Bosna i Hercegovina u pitanju, i tu Vučić, kroz svoj utjecaj na predvodnika Srba u susjednoj državi, Milorada Dodika, igra veliku ulogu. I stoga ne čudi mantra koja se može uvijek iznova čuti u političkim krugovima u Berlinu da je Vučić, bez obzira na sve pritužbe glede njegovog autokratskog stila, pritisaka na medije i predstavnike civilnog društva, za Njemačku još uvijek faktor broj jedan kad je u pitanju sigurnost na zapadnom Balkanu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu