Savjetnik Zelenskog: ″Naš najveći gubitak je pad Mariupolja″ | Politika | DW | 10.06.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Rat u Ukrajini

Savjetnik Zelenskog: "Naš najveći gubitak je pad Mariupolja"

Rat Rusije protiv Ukrajine traje više od tri mjeseca. Koji su najveći uspjesi i gubici Kijeva? U intervjuu za DW savjetnik ukrajinskog predsjednika Oleksij Arestovič je optimističan usprkos neuspjesima.

Oleksij Arestovič

Oleksij Arestovič

DW: Gospodine Arestoviču, rat Rusije protiv Ukrajine traje više od tri mjeseca. Kako ocjenjujete situaciju?

Oleksij Arestovič: Rusima je potpuno propala njihova „specijalna operacija". Planirane metode i sredstva vođenja rata nisu funkcionirala. Stoga su prešli na uobičajenu vojnu taktiku koncentriranja snaga i sredstava na uskom dijelu fronte. To je pokušaj slamanja ukrajinske vojske superiornim topništvom i zračnim snagama. Ali i to rade vrlo loše, usprkos određenim taktičkim uspjesima. Ali rat je mnogo više od bojnog polja. Rat je složen proces i Rusija u njemu ima određene prednosti.

To pokazuje i rasprava na Zapadu o tome što bi značila pobjeda Ukrajine u ratu i bi li Ukrajina uopće trebala dobiti rat. Prije samo mjesec dana na Zapadu se govorilo da Ukrajina mora pobijediti, a da Rusija mora pretrpjeti vojni poraz. Štoviše, da se Rusiju mora dovesti do stanja u kojem više ne može prijetiti svojim susjedima vojnom silom.

Postoji i drugi scenarij po kojem mnogi zapadni političari ne mogu zamisliti svijet u kojem Rusija gubi, ali mogu zamisliti svijet u kojem Rusija ne pobjeđuje. To pokazuje da dio zapadne elite nije spreman za tako velika iskušenja, niti je voljan živjeti u svijetu u kojem Rusija gubi, što bi značilo ogromne povijesne promjene. Žele da se vrate na "business as usual".

Bi li ovaj scenarij značio da će se sukob „zamrznuti" u oblastima u kojima se sada vode borbe?

U oblastima koje oni drže pod kontrolom. Došlo bi do statusa quo i pregovora. Ali sve sam to gledao godinu i pol dana tijekom pregovora u trilateralnoj kontakt grupi za Donbas. Ne možemo to sebi priuštiti. Osam godina se sve pokušavalo pregovorima, a završilo zauzimanjem naših teritorija, s kojih se potom šalju naši građani i tjeraju da ubijaju Ukrajince. Baš kao i sada s „mobilizacijom" u takozvanim „ Narodnim Republikama Donjeck i Luhansk".

Koja su do sada najveća dostignuća i gubici Ukrajine u ovom ratu?

Što se tiče dostignuća, Rusi su otvorili ofenzivu na devet fronti odjednom. Sada ih je još pet. Odnosno, mi smo ih pobijedili na četiri bez Lend-Lease-a ( zakon koji je usvojio američki Kongres za brzu isporuku oružja Ukrajini, op. ur.), što je totalni ruski gubitak.

Uništili smo ili onesposobili najmanje trećinu njihovih trupa. Ruska vojska je stoga vrlo ograničena u svojim borbenim sposobnostima. Najbolji dokaz za to je prikrivena mobilizacija. Koriste stare tenkove T-62 i pokušavaju regrutirati dobrovoljce koje obučavaju tjedan dana, a zatim ih šalju na frontu. Ovo pokazuje ozbiljan nedostatak kadrova. Ukrajinci su pri tom potopili i ratni brod Moskva, vodeći brod ruske Crnomorske flote. To je naš veliki uspjeh.

Dok je naš najveći gubitak pad Mariupolja, a prije toga brzo napredovanje ruske vojske s Krima na jug i zauzimanje Hersona.

Je li Ukrajina na početku rata mogla držati regije na jugu?

Odnos snaga zaraćenih strana, posebnosti obrane u stepi i blizina ruskih aerodroma na Krimu, sve to me kao vojnika navodi na sumnju da smo tamo mogli održavati obranu. Druga stvar je da se mogla organizirati obrana tih gradova.

Na primjer, Herson se nalazi na desnoj obali Dnjepra. Grad je mogao biti zadržan jer su ruske trupe morale prijeći rijeku. Berdjansk je slijepa ulica, bilo bi teško obraniti grad, ali su se mogla držati područja između Berdjanska i Mariupolja, čitava aglomeracija koja se nalazi južno od Zaporižja, gdje su Rusi zauzeli nuklearnu elektranu. Ali zašto nije bilo trupa i adekvatne obrane? Zašto je tamo zapravo sve osvojeno za tri dana? Istražni organi već traže odgovor, koji će javnost vjerojatno saznati tek poslije rata. Mora se otkriti što se dogodilo, kako se to više ne bi ponovilo.

Dijelovi Ukrajine u kojima je nazočna ruska vojska

Dijelovi Ukrajine u kojima je nazočna ruska vojska

Zapadne zemlje najavile su isporuke višecijevnih raketnih bacača HIMARS i M270 većeg dometa Ukrajini. Hoće li ovo promijeniti situaciju?

Ovisi o količini oružja i streljiva. Ako budu postojale najmanje dvije divizije, onda će sposobnost ruskih trupa da provedu ofenzive na operativnoj razini biti pod velikim upitnikom. Ako dobijemo manje, pravila igre će se ipak promijeniti u našu korist, ali će Rusi moći nastaviti ofenzivu, iako će im to biti mnogo bolnije, uz ogromne gubitke, što je također dobro, jer vrijeme radi za nas. Treća mogućnost je da ćemo dobiti toliko da ne samo da ćemo zaustaviti Ruse, već ćemo moći izvesti i protuofenzive.

Rekli ste da je ukrajinska vojska namamila ruske trupe u zamku u Sjeverodonjecku i samo se pretvarala da je napustila grad. Je li taj manevar bio uspješan?

Manevar se pokazao uspješnim. Ali to ne jamči da se nećemo povući iz Sjeverodonjecka. Možemo nanijeti žrtve Rusima i povući se da zadržimo Lisičansk. Mi vodimo obranu koja uključuje i protunapad i napuštanje određenog terena kada se u tom trenutku ne isplati braniti ga. Naše zapovjedništvo čini sve da uništi neprijateljske trupe, da ih oslabi. Naše snage napadaju Sjeverodonjeck i ponovo su zauzele nekoliko ulica.

Šef obavještajne službe ukrajinskog Ministarstva obrane Kirilo Budanov nedavno je rekao da će u kolovozu doći do prekretnice u ratu. Aktivna faza će se završiti do kraja godine. Dijelite li ovo mišljenje?

To se može dogoditi ako tempo isporuke zapadnog naoružanja i vojne opreme ispuni naša očekivanja. Pod prekretnicom vjerojatno misli isto što i ja, da ćemo prikupiti dovoljno snage i resursa da krenemo u ofenzivu. Ali oslobađanje naših teritorija može potrajati još nekoliko mjeseci.

Razmišlja li se o vojnom oslobađanju anektiranog Krima?

To ovisi o količini i kvaliteti osiguranog oružja. Ako budemo imali prednost koja će nam omogućiti da oslobodimo Krim bez velikih žrtava, zašto da ne. Međutim, predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da bi to bila vrlo teška operacija, koja bi, čak i ako bude uspješna, uzrokovala ogromne gubitke. Poručio je da Ruse treba potisnuti nazad crte od 23. veljače i da se sudbina Krima i drugih oblasti koje su Rusi okupirali prije osam godina, treba rješavati političko-diplomatskim kanalima.

Ali, morate znati da ako Ruse vratimo na crtu od prije 23. veljače, to bi za njih bio vrlo značajan poraz. U tom slučaju nećemo se s njima uvjeravati tijekom pregovora, već ćemo im diktirati uvjete. To bi bili pregovori Ukrajine s pozicije jačeg.

Oleksij Arestovič je savjetnik Andrija Jermaka, šefa kabineta ukrajinskog predsjednika. Arestovič je odgovoran za strateške komunikacije u oblasti nacionalne sigurnosti i obrane. Bio je glasnogovornik ukrajinske delegacije u trilateralnoj kontaktnoj skupini iz Minska.

Razgovor je 3. lipnja vodio Konstantin Gončarov.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic