Sastanak u Moskvi bez napretka - Europa zbija redove

Na petosatnom sastanku u Kremlju Rusija i SAD nisu postigli dogovor o mogućem mirovnom rješenju za Ukrajinu. Priopćio je to Kremlj u srijedu (3.12.). Sastanku, koji je potrajao do iza ponoći, prisustvovali su ruski predsjednik Vladimir Putin te posebni izaslanici SAD-a Steve Witkoff i zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner. Kako su javile ruske novinske agencije, zrakoplov s Witkoffom napustio je Moskvu nešto poslije 2.00 sata po lokalnom vremenu.

U vezi s pitanjem ruskih okupiranih područja, koja čine oko 19 posto Ukrajine, „još nije pronađeno kompromisno rješenje“, no „neki prijedlozi SAD-a“ mogli bi se „razmatrati“, rekao je novinarima u Kremlju Putinov savjetnik Jurij Ušakov.  „Pred nama je još mnogo posla“, rekao je on. Trenutno se ne planira sastanak Putina i Trumpa. Dogovoreno je da se stanje pregovora neće objavljivati javno.

Putin je američkim predstavnicima, osim prijateljskih, poslao i političke signale za Trumpa, rekao je Ušakov ne navodeći više detalja. Prema njegovim riječima, razgovaralo se i o novom početku gospodarske suradnje između Rusije i SAD-a.

Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je u intervjuu za Fox News da je ostvaren „određeni napredak“. Pokušalo se „utvrditi s čime bi Ukrajinci mogli živjeti i što bi im dalo sigurnosna jamstva za budućnost“. Istovremeno je američki predsjednik Donald Trump nazvao rat u Ukrajini kaotičnim. Situacija je teška, rekao je na početku posljednje sjednice svojeg kabineta u tekućoj godini.

Američki izaslanici željeli su najprije Trumpa informirati o rezultatima razgovora u Moskvi - a potom ponovno stupiti u kontakt s Rusijom. O kontaktima prema Ukrajini nije bilo govora.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je da bude obaviješten o rezultatima. „Ne smije se igrati nikakva igra iza leđa Ukrajine“, rekao je Zelenski jučer pred novinarima u Dublinu. Spreman je na još jedan susret s Trumpom, ali mora biti postignut potpuni prekid borbi.

Putin optužuje EU

Prije sastanka s američkim izaslanicima Putin je uputio teške optužbe na račun Europe. On je izjavio da njegova zemlja nema namjeru ratovati protiv EU-a, što je više puta naglasio, ali da je, u slučaju napada, spremna na rat s Europom. Kritizirao je i izmjene napravljene na zahtjev Europljana u Trumpovu izvornom mirovnom planu od 28 točaka. Europski prijedlozi imali su za cilj blokirati mirovni proces, rekao je Putin prema navodima agencije Interfax. Izvorni plan mnogi su promatrači kritizirali kao „ruski popis želja“.

Dok u Moskvi nije postignut nikakav proboj, države EU-a ubrzo su se dogovorile o zabrani uvoza ruskog prirodnog plina do kraja 2027. Predstavnici Europskog parlamenta i Vijeća 27 zemalja članica EU-a dogovorili su se u noći na srijedu da najkasnije do 1. studenoga 2027. prestanu uvoziti plin iz Rusije. Ta obustava će se realizirati postupno tijekom sljedeće dvije godine.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je dogovor riječima da je to početak nove ere: ere potpune energetske neovisnosti Europe od Rusije. Završetak uvoza ruskog plina također će osigurati da manje novca odlazi iz Europe u Rusiju, kojim bi Moskva mogla financirati svoj rat protiv Ukrajine, naglasila je von der Leyen.

Istovremeno se u Bruxellesu sastaju trideset i dva ministra vanjskih poslova NATO-a. Glavna tema su pregovori o mirovno planu za Ukrajinu. U Bruxellesu se očekuje i ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha. Svoj dolazak otkazao je glavni američki diplomat Marco Rubio.

Wadephul: Putin nas želi podijeliti

Nakon pregovora u Moskvi njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul konkretizirao je daljnju njemačku vojnu pomoć Ukrajini. Njemačka će staviti na raspolaganje dodatnih 172 milijuna eura za američke isporuke oružja i streljiva Ukrajini, rekao je političar CDU-a prije polijetanja na sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a u Bruxellesu.

Tu sumu Njemačka osigurava preko takozvanog Purl-mehanizma. Ova inicijativa predviđa da se u SAD-u proizvedeno streljivo i oružje prodaje europskim saveznicima i Kanadi – a oni ih zatim stavljaju na raspolaganje Ukrajini. Purl je kratica za „Prioritised Ukraine Requirements List" (Prioritetna lista potreba za Ukrajinu). Uz tih 172 milijuna eura Wadephul je naveo da će dodatnih 25 milijuna eura biti uplaćeno u NATO-ov fond povjerenja namijenjen Ukrajini, primjerice za zimsku opremu i medicinsku skrb.

Komentirajući susret u Moskvi, Wadephul je rekao da Putin „ne pokazuje još nikakvu stvarnu spremnost na pregovore“. „Putin i dalje želi potkopavati europsku i euroatlantsku sigurnost. Želi testirati našu spremnost na obranu. Želi nas podijeliti kako bi oslabio naš savez.“ No to mu neće uspjeti. NATO partneri će dodatno povećati pritisak na Rusiju, naglasio je Wadephul.