Sarajevski samit u atmosferi političke nestabilnosti | Politika | DW | 07.07.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Sarajevski samit u atmosferi političke nestabilnosti

Predstojeći samit Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi neće riješiti ključne regionalne probleme, ali je dobro da se razgovara, kažu analitičari. U Sarajevo, pored ostalih, stiže i turski predsjednik Erdoğan.

Samiti posvećeni zapadnom Balkanu su s jedne strane korisni, a s druge – rutinski, kaže bivši veleposlanik BiH u Francuskoj i dobar poznavatelj međunarodnih prilika Slobodan Šoja. On napominje kako je važno da BiH na ovakvim skupovima uvijek bude prisutna „sa što boljim predstavnicima" i dobro pripremljena. „Primjer koristi, ali i rutine je i Berlinski samit. Ambiciozno najavljen, bio je vrlo ozbiljan kako to samo Nijemci mogu biti, razgovaralo se o mnogim pitanjima. Ipak, postignuto je malo. Pomaka je zbog ozbiljnosti organizacije svakako bilo, ali su ostali ključni i gotovo nerješivi problemi", kaže Šoja za Deutsche Welle.

On vjeruje da će slično biti i u Sarajevu, na samitu Procesa suradnje u Jugoistočnoj Europi. „Srdačna atmosfera, osmjesi i uvijene diplomatske izjave, a u pozadini svega nespokoj, nesporazumi i razni drugi proizvodi nekompetentnosti i površnosti balkanskih čelnika", ističe naš sugovornik. „Predviđam da će ovakve konferencije u budućnosti biti sve više rutinske i neplodne, jer je europska perspektiva Balkana u goroj poziciji nego što je bila prije nekoliko godina. Čini mi se da što vrijeme više odmiče, naša zemlja se sve više udaljava od Europske unije (EU). Dok EU preživljava sve očitije razdoblje zamora i razočaranja od proširenja na Balkan, BiH ne radi ništa konkretno kako bi zadovoljila stroge briselske uvjete", kaže Šoja.

Sigurnosni aspekt u BiH prioritetan?

„Ujedno, imam osjećaj da EU već neko vrijeme BiH promatra uglavnom iz sigurnosnog aspekta, a sve manje iz političkog. Zato su aktualne priče oko NATO-a i ispunjavanja uvjeta za članstvo u NATO-u", kaže Šoja. On upozorava da vlast u BiH razmišlja samo o „kratkoročnim privatnim interesima", a nimalo o dugoročnim državnim i općim. „Trebamo se usredotočiti na istinske reforme duha i obrazovanja i boriti se kako bi stvorili državu u kojoj vlada red i zakon. Onog dana kad promijenimo svijest i kad počnemo poštovati univerzalne principe i propise postat ćemo de facto članica EU. Bolju, ljepšu i sretniju državu neće nam napraviti Europa nego mi", zaključuje Slobodan Šoja.

Milan Sitarski, član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar smatra da se sarajevski samit, kao i nedavno završena Konferencija o zapadnom Balkanu u Poznanu u okviru Berlinskog procesa, održavaju u „izrazito nepovoljnim okolnostima". „Najprije, najviša tijela EU-a su u procesu konstituiranja, koji je teži i nepredvidiviji nego ikada ranije, te se ne može očekivati da će se EU aktivno i realno, a ne tek deklarativno, posvetiti ovom dijelu kontinenta prije nego se taj proces završi. Potom, geopolitički rizici u okruženju Europe dodatno skreću pažnju cjelokupne europske političke elite s našeg područja", kaže Sitarski za Deutsche Welle.

Kriza legitimiteta u Albaniji i blokada dijaloga Beograda i Prištine

SEAE Mogherini - Vucic - Thaci -Treffen in Brüssel (picture-alliance/AA/EU POOL)

Nema napretka na relaciji Beograd-Priština

Turbulentne su i prilike u regiji. „Situacija je izrazito nepovoljna u Albaniji gdje praktično postoji neka vrsta krize legitimiteta. U Srbiji i Crnoj Gori također postoji duboki jaz između vlasti i oporbe. Niti u jednoj od tih zemalja, se, međutim, politička situacija ne može smatrati regularnom u smislu europskih standarda demokracije", kaže Sitarski. On podsjeća i na komplicirane odnose i blokadu dijaloga između Beograda i Prištine. „Na prištinskoj strani svakako stoji odgovornost za uvođenje visokih carina na robu iz Srbije i BiH, što krši pravila CEFTA-e, a moguće je da je tamošnja elita time zapravo htjela namjerno obustaviti dijalog, bojeći se rezultata njegovog nastavka. Ideje o podjeli ili razmjeni teritorija nikako nisu doprinijele nastavku i uspjehu dijaloga", kaže Sitarski.

Prilike nisu puno bolje ni u BiH gdje vlast nije formirana ni devet mjeseci nakon općih izbora. „Ta je blokada u principu izazvana dubokim neslaganjem oko samog karaktera bosanskohercegovačkog društva i države, pa nema konsenzusa čak ni oko nužnih izmjena Izbornog zakona BiH, čiji je jedan dio Ustavni sud stavio izvan snage, pa su pod tim okolnostima održani protekli izbori potpuni kuriozitet u komparativnoj praksi demokracije", napominje Sitarski. „Gotovo je nevjerojatno da su europski dužnosnici propustili priliku nedvojbeno nagraditi Sjevernu Makedoniju za nimalo lagano sklapanje i provedbu Prespanskog sporazuma, ali se nadam da će ta velika greška biti ispravljena po konstituiranju tijela EU-a", kaže član Stručnog tima IDPI.

Tko dolazi u Sarajevo?

U Sarajevo bi trebali doputovati predsjednici i (ili) šefovi vlada Albanije, Bugarske, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije, Srbije i Turske, ali je kosovski predsjednik Hashim Thaci odbio poziv predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika da dođe u Sarajevo. Analitičari tvrde – na štetu Prištine. Najavljeno je da će svoje predstavnike poslati i Grčka i Rumunjska, ali konačan spisak još nije priopćen. Pozornost medija u BiH privukla je najava dolaska predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdoğana. On će se u ponedjeljak (8.7.) susresti s članovima Predsjedništva BiH i čelnikom Stranke demokratske akcije Bakirom Izetbegovićem, a potom će u utorak (9.7.) sudjelovati u radu samita na Jahorini.

Za analitičare, dolazak Erdoğana je načelno pozitivna činjenica s obzirom na ekonomsku snagu Turske i njezin značaj za regiju. Podsjećaju, međutim, da treba imati u vidu i limite koje predstavljaju problemi u funkcioniranju demokracije u toj zemlji. Govoreći o ulozi Turske u okviru Procesa suradnje, prvi veleposlanik BiH u Ankari i jedan od najboljih poznavatelja turske politike prema Balkanu Hajrudin Somun kaže da je u regiji i ranije bilo sličnih samita, procesa i paktova„ i prije devedesetih godina", ali da oni nisu uspjeli spriječiti sukobe u ovoj regiji.

Ima li Erdoğan drugih prioriteta?

Besuch türkischer Präsident Tayyip Erdogan in Bosnien und Herzegowina (Reuters/D. Ruvic)

Erdogan ponovno u Sarajevu

„Nakon ratova devedesetih godina bilo je još više sličnih inicijativa, ali ni od njih nije bilo velike koristi. To je, prije svega, bila prilika za uhljebljenje umirovljenih zapadnih političara, veleposlanika i generala. Zato ja ne vidim velike koristi ni od ove nove asocijacije. Ma koliko se to nekome ne dopadalo, sile koje odlučuju o sudbini Balkana, Europe i svijeta su Sjedinjene Države i Ruska Federacija. Međutim, bosanski, a posebno bošnjački političari, trebali bi iskoristiti Erdoğanovo prisustvo u Sarajevu i pitati ga što to njegov prijatelj Vladimir Putin želi učiniti s Balkanom, s BiH, i je li obećao podršku Miloradu Dodiku za secesiju? U tom smislu bi Erdogan mogao pomoći smirivanju situacije u BiH", kaže Hajrudin Somun.

No, je li Balkan u vrhu Erdoğanovih prioriteta u trenutku kada je njegova stranka na nedavnim izborima izgubila podršku u dva najvažnija turska grada – Istanbulu i Ankari? Na pitanje je li izborni neuspjeh u tim gradovima početak kraja Erdoğanove vladavine, Hajrudin Somun odgovara: „Ja mislim da ta epoha još ne prolazi. Erdogan je vješt političar i naći će načina kako bi osigurao ostanak na vlasti. Za njega je sigurno veliki udarac to što je izgubio izbore u Istanbulu, gradu u kojem je kao gradonačelnik postigao prvi veliki uspjeh. Međutim, mislim da će on još ostati na vlasti, posebno ako shvati da tu vlast mora dijeliti s onom polovinom Turske koja ne glasa za njega".

Inače, glavni ciljevi Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP - South-East European Cooperation Process) su jačanje sigurnosti, stabilnosti, pozitivnog političkog okruženja, gospodarski odnosi te suradnja urazvoju demokracije. Osnovan je 1996. godine kao regionalni forum za zemlje jugoistočne Europe u okviru kojeg države članice nastoje očuvati trajni mir nakon sukoba devedesetih godina te osnažiti i ubrzati europske i euroatlantske integracije.

 

Preporuka uredništva