1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Sudionici Krimske platforme 2021. u Kijevu
Sudionici Krimske platforme 2021. u KijevuFoto: Fatih Aktas/AA/picture alliance

Još jedna poruka solidarnosti s Ukrajinom

Siniša Bogdanić
24. listopada 2022

Snajperisti na krovovima, sigurnosne mjere i blokade po cijelome gradu: Zagreb je u ponedjeljak i utorak domaćin izaslanstvima parlamenata 32 zemlje i brojnih međunarodnih organizacija. Razgovarat će o ratu u Ukrajini.

https://p.dw.com/p/4Iak7

Ovo je najveći međunarodni skup u povijesti Sabora, a isto tako i jedan od najvećih međunarodnih događaja koji se ikad dogodio u Hrvatskoj, kazao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Događaj kojem je Hrvatska suorganizator, uz ukrajinsku Vrhovnu Radu, doista će okupiti velik broj stranih izaslanstava, njih čak 53, a „zvijezda samita" svakako je predsjednica američkog Kongresa Nancy Pelosi, koja se u ponedjeljak posebno sastaje i s premijerom Andrejem Plenkovićem.

Takvi su samiti uvijek prilika za brojne razgovore i dogovore, ovoga puta o u usklađivanju pomoći Ukrajini, no formalno vjerojatno neće ponuditi puno rezultata osim još jedne poruke podrške.

Nedostaje, kaže naš sugovornik, prof. dr.sc. Damir Grubiša sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i Američkog sveučilišta u Rimu, razgovor o tome kako okončati sukob. „Ono što bi trebalo biti uključeno u ovu manifestaciju je pokretanje inicijative za prekid vatre i za pregovore koji bi morali dovesti do jedne međunarodne mirovne konferencije za Ukrajinu", kaže Grubiša.

Damir Grubiša
Damir GrubišaFoto: DW

„Svjetski rat u komadima"

„U svim tim inicijativama nedostaje, kako je nedavno izjavio papa Franjo, ideja i inicijativa za prekid ovog masakra, u kojem stradaju najviše civili, a opasnost od eskalacije i prerastanja ovog rata u nuklearnu katastrofu je vrlo blizu. U Italiji, koja zdušno podržava Ukrajinu do potpunog poraza Rusije, bit će organizirana 5. studenoga velika mirovna manifestacija u kojoj će sudjelovati mirovne udruge, ali i mirovne organizacije Katoličke crkve, s ciljem da se paralelno s podrškom Ukrajini pokrenu inicijative za prekid vatre i za pregovore“, kaže Grubiša i ističe da je više od deset talijanskih umirovljenih generala upozorilo da previše olako prihvaćamo prijetnju od nuklearne eskalacije, koja bi dovela do Armagedona. „Papa je rekao da je ovo 'svjetski rat u komadima', misleći na uključenost i drugih aktera u njemu", dodaje Grubiša.

Prof. dr.sc. Goran Bandov, redoviti profesor međunarodnih odnosa i diplomacije sa Sveučilišta u Zagrebu, pak, ne misli da su pregovori izgledni još neko vrijeme. „Kod svih ratova do konkretnih pregovora o miru dolazi ili kad jedna strana bude potpuno poražena ili kad obje strane dođu do zaključka da nisu u mogućnosti vojnim sredstvima doći do boljih pozicija na terenu", kaže Bandov i dodaje da trenutno obje strane smatraju da imaju potencijal u narednom razdoblju zauzeti bolje pozicije na terenu, nego što ih imaju trenutno te zbog toga nema pregovora.

Goran Bandov
Goran BandovFoto: Privat

Platforma dobila na značenju

Krimsku je platformu pokrenuo ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ljeto prošle godine, prije početka ruske agresije, s ciljem da razbije mit o tome da Krim pripada Rusiji i okupi zemlje koje se zalažu da se taj poluotok koji je Rusija okupirala i anektirala još 2014. reintegrira u Ukrajinu. Platforma se bavi i nizom povezanih pitanja poput poštivanja ljudskih prava, zaštite krimskih Tatara, slobode plovidbe, zaštite okoliša, no, nakon ruske agresije platforma je dobila novo značenje i fokus se proširio i na druge dijelove Ukrajine koje je Rusija prisvojila protivno međunarodnom pravu.

Značenje potvrđuju i predsjednici 32 parlamenta koji će osobno prisustvovati samitu, na čelu s predsjednicom američkog Kongresa, Nancy Pelosi, kao i izaslanstvo Europskog parlamenta, izaslanstvo Parlamentarne skupštine OESS-a i Parlamentarne skupštine NATO-a. Skupu će se video-vezom obratiti i ukrajinski predsjednik Zelenski, a sve će završiti zajedničkom izjavom u kojoj će se osuditi kršenja ljudskih prava na Krimu od strane ruskih okupatora i predložiti pooštrenje sankcija protiv Rusije i uspostava međunarodnog suda za osudu ruskih ratnih zločina i kršenja ljudskih prava, ocjenjuje profesor Grubiša.

Srbija na nekoliko stolica

Pozivnice za samit je inače slala Ukrajina, koja je zapravo domaćin skupa, dok Zagreb kao suorganizator na neki način samo daje prostor, te je osobito upao u oči nedolazak pozvane Srbije, koja je jedna od svega nekoliko europskih zemalja koje Rusiji zbog rata u Ukrajini nisu uvele sankcije. Uz Srbiju, sankcije nisu uvele još ruska saveznica Bjelorusija i Turska.

Aleksandar Vučić
Vučić bi htio sa svima imati dobre odnose i nikome se ne zamjeritiFoto: Olivier Matthys/AP/picture alliance

„Srbija pokušava sjediti na nekoliko stolica, između ostalog na zapadnoj, ruskoj i kineskoj. To je dugoročno teško održivo i postoji sve manje razumijevanja za takvu poziciju Srbije", kaže prof. Bandov.

Prof. Grubiša pak dodaje da su ekonomske veze Srbije s Rusijom, a ne samo ovisnost o ruskoj energiji, jedan od faktora zašto Srbija oklijeva s uvođenjem sankcija. „Svakako na to utječe i problem Kosova, jer je Rusija ta koja podržava srpsko nepriznavanje Kosova", napominje Grubiša.

Ruska računica

Rusija računa na podijeljenost europskih zemalja. Kolebanja ima u europskim državama, posebice u Mađarskoj koja je, kaže prof. Grubiša, ugrožena sankcijama prema Rusiji, jer izravno ovisi o ruskoj energiji." Mađarski lider Viktor Orban nezadovoljan je sporošću i oklijevanjem Europske unije da pronađe zajedničko rješenje za supstituciju ruskog plina i nafte drugim izvorima i za zajedničko upravljanje energetskim resursima. Mađari su očekivali više solidarnosti od strane EU-a, pa je to jedan od važnih razloga zašto sada soliraju."

Giorgia Meloni
Nova talijanska predsjednica vlade Giorgia Meloni će morati ograničiti negativni utjecaj sankcija protiv RusijeFoto: Gregorio Borgia/AP/dpa/picture alliance

I u Italiji se, nastavlja on, pokazuje da će sankcije Rusiji više naštetiti Italiji nego Rusiji. „Javlja se bojazan u javnom mnijenju da će Italija pretrpjeti pad životnog standarda, hladnu zimu, inflaciju i veliki porast troškova života."

Ipak, prof. Bandov drži da „određene simpatije prema Rusiji koje njeguju neki politički čelnici u Italiji, ne treba miješati s odgovornošću Italije u implementaciji dogovorenih europskih politika". Što se, pak, Turske tiče, Bandov kaže da je ona u značajno drugačijoj poziciji, jer je od prvog dana vrlo jasno rekla kako će ostati sa strane te se ponudila kao moderator pregovora između Ukrajine i Rusije.

„Turska je uspješno osigurala dogovor između ratnih strana oko izvoza žitarica, koji su postignuti prvenstveno tihom diplomacijom, koja je postala javna tek u momentu kad je bilo jasno da će se dogovor postići. Slijedom toga, možemo presumirati da Turska vrlo aktivno radi na tihoj diplomaciji i oko niza drugih pitanja vezanih za rat u Ukrajini“ zaključuje Bandov.

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi
Preskoči sljedeće područje Srodne teme