Salisbury: Godina dana nakon trovanja Skripala | Politika | DW | 04.03.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Salisbury: Godina dana nakon trovanja Skripala

Napad na Sergeja i Juliju Skripal u Velikoj Britaniji prije godinu dana produbio je jaz između Rusije i Zapada. Istraga još nije završena.

Jednog jutra sredinom veljače ove godine ogromna ruska zastava pojavila se na katedrali u Salisburyju. Neko se, najvjerojatnije pod okriljem mraka, popeo na skelu, kako bi objesio bijelo-plavo-crvenu zastavu o srednjovjekovni grb grada. "Hvala Bogu da je u međuvremenu skinuta", izjavio je John Glen. konzervativni poslanik ovog grada na jugu Engleske. "Kakav glup potez koji je izrugivanje groznim događajima koje je Salisbury morao iskusiti prošle godine."

No, sa stanovišta britanske vlade još je očitija umiješanost Rusije u ove "grozne događaje". Posljedice se i dalje osjećaju - a da nisu detaljnije razjašnjeni svi detalji slučaja.

Dvije osobe bez svijesti i jedan trag

4. ožujka 2018. godine muškarac i žena pronađeni su bez svijesti na klupi u parku. Brzo se ispostavilo da je riječ o dvostrukom ruskom agentu Sergeju Skripalu i njegovoj kćerki Juliji. Gotovo isto tako brzo postalo je jasno da su otrovani - i to nervnim otrovom pod nazivom "novičok”. Trag je vodio do Skripalove domovine Rusije, gdje je ovaj agent pao u nemilost zbog odavanja ruskih tajni. Britanska premijerka Theresa May je 12. ožujka u Donjem domu britanskog parlamenta izjavila da "najvjerojatnije" Rusija stoji iza napada.

U bolnici je ocu i kćerki Skripal spašen život, ali četiri mjeseca nakon napada došlo je do kolateralne štete: Jedan britanski par sa sela je u Salisburyju našao bocu u kojoj je otrov očigledno prokrijumčaren. Oboje su došli u kontakt s ostacima nervnog agensa. Žena je umrla od trovanja a njen suprug oslijepio.

Zatrovana diplomacija

Dok su se Sergej i Julija Skripal borili za svoje živote, političke reakcije su eskalirale. Dva dana nakon napada, britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson izjavio je da ne želi upirati prstom ​​na druge. Pa ipak, on je Rusiju nazvao "zlom i razarajućom destruktivnom silom". Pozvani su veleposlanici, postavljeni su ultimatumi, a iz Velike Britanije i Rusije je izbačeno na desetke diplomata.

Dvadesetak zapadnih zemalja su se takvim potezom otvoreno stavili na stranu Velike Britanije. U rujnu je London ponovo zaoštrio ton: Ben Wallace, državni tajnik za sigurnost, izjavio je da je odgovornost za trovanje "u konačnici" na samom predsjedniku Putinu, čija vlada " financira, usmjerava i kontrolira vojnu obavještajnu službu".

Potraga za počiniocima

Bild Überwachungskamera (picture-alliance/dpa/Bildfunk/AP/Metropolitan Police)

Obični turisti - osumnjičeni ruski špijuni

Samo što se slegnuo prvi val političkih reakcija, došlo je do pomaka u istrazi. Britansko pravosuđe je početkom rujna podiglo optužnicu protiv dvojice muškaraca i protiv njih raspisalo Interpolovu potjernicu i nalog za uhićenjem. Uz to je Velika Britanija objavila snimke dvojice muškaraca s nadzornih kamera i imena pod kojima su ušli u Veliku Britaniju. Predsjednik Putin je sugerirao dvojici, koji su poznata ruskim vlastima, da je najbolje da se sami očituju, što su oni i uradili: u intervjuu za državnu rusku televiziju RT, oni su izjavili da su putovali u Salisbury kao turisti. Čak ni neki Rusi, naklonjeni Kremlju, nisu mogli povjerovati u ovu priču.

U roku od mjesec dana od podizanja optužnice, istraživački portal Bellingcat objavio je identitet dvojice muškaraca, koji su bili časnici vojne obavještajne službe GRU: Bellingcat je rekonstruirao kako su Aleksandar Miškin i Anatolij Čepiga ušli u Veliku Britaniju pod drugim imenima. Rusija je odbacila sve optužbe.

Nove sankcije, nove istrage

SAD su uvele nove sankcije Rusiji u jesen - uglavnom zbog uplitanja u predizbornu kampanju 2016. godine, ali i eksplicitno zbog slučaja Skripal. Ruski predsjednik Vladimir Putin osudio je "zle" sankcije na samitu G20 u Argentini - on i dalje odbacuje svaku rusku odgovornost. EU je u januaru stavila rukovodioce ruske vojne obavještajne službe GRU i dva navodna atentatora na listu sankcija.

Tek na marginama Minhenske konferencije o sigurnosti u veljači održani su službeni diplomatski razgovori između Velike Britanije i Rusije - prvi nakon 11 mjeseci prekida svakog kontakta. Ubrzo nakon toga, Bellingcat je predstavio nove rezultate istrage o trećem osumnjičenom suučesniku po imenu Denis Sergejev, koji je također časnik GRU-a. On je, prema navodima istrage, bio umiješan i u napad bojnim otrovom u Bugarskoj. No, Rusija i dalje odbija sve optužbe.

Nervni otrov unio više saznanja u istragu

Symbolbild Russland UK | Diplomatisches Tauziehen | Schild Britisches Konsulat in Sankt Petersburg (imago/ITAR-TASS/S. Konkov)

Diplomatsko zahlađenje - konzulat Velike Britanije u Sankt Petersburgu

Godinu dana nakon napada na Sergeja i Juliju Skripal, politička i kriminalna obrada slučaja još uvijek nije završena. No, ovaj slučaj je doveo do fundamentalne promjene u kontroli kemijskog oružja: Organizacija za zabranu kemijskog oružja (OPCW) objavila je u lipnju kako je dobila dodatna ovlaštenja od svojih država članica.

U prošlosti, inspektorima je bilo dozvoljeno samo provjeriti jesu li korišteni kemijski ratni otrovi. Stoga je trebalo osigurati apsolutnu političku neutralnost ove grupe. Nakon napada kemijskim bojnim oružjem u ratu u Siriji, to je značilo da počinitelji ne mogu biti pozvani na odgovornost. Sada bi međutim trebalo dozvoliti inspektorima da prate tragove koji vode otkrivanju počinilaca.

Pitanje je međutim bi li reforma OPCW-a, da je ranije stupila na snagu, mogla spriječiti trovanje Skripala, jer Rusija ne prihvaća proširenje nadležnosti inspektora OPCW-a.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

 

Preporuka uredništva