Zeleni tjedan – nestaju mala i srednja seoska gospodarstva

Poljoprivredna politika u Njemačkoj obično je u drugom planu. Problemi poljoprivrednika rijetko dospijevaju u udarne vijesti, naročito u doba ratova i jačanja autoritarnih tendencija širom svijeta.

Ipak, početkom godine uvijek postoji povod za spominjanje poljoprivredne politike – kada u Berlinu svoja vrata otvara Zeleni tjedan. Ove godine ovaj međunarodni sajam poljoprivrede obilježava stogodišnjicu postojanja. Tim povodom zaklada Heinrich Böll, bliska Zelenima, objavila je svoj Atlas korporacija 2026.

Zaključak studije je jasan: u Njemačkoj nestaje sve veći broj, prije svega malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava. Kada je riječ o otkupu mlijeka, mesa i povrća, domaćim tržištem dominiraju samo četiri velika trgovačka lanca, koji diktiraju cijene i poljoprivrednicima ostavljaju malo prostora za opstanak.

Kupci u trgovinama od tog pritiska trgovaca na poljoprivrednike imaju malo koristi. Prema anketi Saveza potrošačkih centara, 68 posto građana navodi da rast troškova života najviše osjećaju u cijenama hrane. Od 2020. godine cijene prehrambenih proizvoda porasle su za oko 35 posto.

Velika opterećenja zbog pandemije i rata u Ukrajini

Atlas korporacija izdvaja dodatni razlog za rast cijena mesa u prodavaonicama: „Pandemija korone i ruski napad na Ukrajinu pokazali su koliko su globalni lanci opskrbe hranom krhki i koliko snažan može biti utjecaj nestabilnih cijena nafte i plina. Naš prehrambeni sustav je posebno podložan krizama i naglim skokovima cijena, jer je snažno koncentriran."

Četiri velika trgovačka koncerna u Njemačkoj u velikoj mjeri dijele tržište među sobom. Na panel-diskusiji političara, koju je na otvaranju Zelenog tjedna organizirao Njemački savez poljoprivrednika, šef Kluba zastupnika SPD-a u Bundestagu Matthias Miersch to je ovako sažeo: „Od 2020. godine imamo rast cijena hrane od 35 posto, ali to nije dovelo do rasta prihoda poljoprivrednika. Imamo lanac opskrbe u kojem mnogi sudjeluju, ali ne i potrošačice i potrošači.“

Broj velikih seoskih gospodarstava raste na istoku Njemačke

Atlas korporacija navodi i konkretne podatke: između 2010. i 2024. godine broj poljoprivrednih gospodarstava u dvije istočnonjemačke pokrajine Mecklenburg-Zapadno Pomorje i Saske porastao je za oko 50 posto, dok je u svim ostalim saveznim pokrajinama, uključujući tradicionalna poljoprivredna područja poput Bavarske i Schleswig-Holsteina, broj gazdinstava dramatično pao. Šefica Kluba zastupnika Zelenih u Bundestagu Britta Haßelmann zaključuje: „Vidimo da sve više gospodarstava nestaje i da se upravo mala i srednja ne mogu održati."

Nakon žestokih prosvjeda poljoprivrednika protiv poskupljenja biodizela, tadašnja savezna vlada (SPD, Zeleni i FDP) je 2024. godine angažirala Monopolsku komisiju da ispita koncentraciju u sektoru maloprodaje hrane. Riječ je o neovisnom savjetodavnom tijelu od pet stručnjaka koje priprema izvještaje za saveznu vladu.

Predsjednik komisije Tomaso Duso je izjavio: „Moć maloprodaje hrane, a djelomično i proizvođača, značajno je porasla na štetu potrošača, dok je poljoprivreda često izložena rizicima svjetskog tržišta."

Na tom svjetskom tržištu njemački poljoprivrednici će se uskoro morati nadmetati u okvirima novog Mercosur sporazuma. Nakon iscrpljujućih dugogodišnjih pregovora veleposlanici 27 država članica EU-a početkom godine većinom su se izjasnili za sporazum o slobodnoj trgovini s Brazilom, Argentinom, Paragvajem i Urugvajem.

Suština tog sporazuma je ukidanje carina. Europska unija se nada većem izvozu automobila i kemijskih proizvoda, dok južnoameričke države žele povećati izvoz poljoprivrednih proizvoda. To dodatno brine njemačke poljoprivrednike.

Zeleni, unatoč kritikama, za Mercosur

Mnogi stručnjaci strahuju da bi sporazum mogao potkopati visoke standarde EU-a na području zaštite životne sredine i dobrobiti životinja. Političarka stranke Zelenih Haßelmann dijeli te zabrinutosti, ali ipak podržava sporazum, o kojem se još treba izjasniti Europski parlament.

U doba rastućeg nacionalizma takav sporazum s mnogim državama sam po sebi predstavlja vrijednost, argumentira ona: „Za Europu, pa i za Njemačku, važno je to učiniti. Da pokažemo da smo u stanju da kao Europljani uspostavimo fer trgovinske sporazume s drugim državama."

Socijaldemokrati su predložili da se osnovne živežne namirnice u trgovinama prodaju po sniženim cijenama u okviru takozvane „košare osnovnih namirnica", kako bi se ublažio rast cijena. Predsjednik humanitarne organizacije Tafel Deutschland Andreas Stepphuhn skeptičan je prema toj ideji: „Ako se želi promijeniti socijalna situacija u zemlji, mora se promijeniti prihod ljudi."

Unatoč svim kritikama na račun supermarketa i njihove koncentracije, visokih cijena i zabrinutosti za male poljoprivrednike, šef Kluba zastupnika demokršćana (CDU/CSU) u Bundestagu Jens Spahn ostaje optimist: „Nijemci dobivaju najbolju hranu u povijesti čovječanstva, od najbolje obrazovanih poljoprivrednika u povijesti čovječanstva – po relativno povoljnim cijenama, u povijesnoj usporedbi."

Zeleni tjedan u Berlinu traje od 16 do 25. siječnja.