„Sada je lakše rješavati pitanje perspektive Balkana“ | Politika | DW | 23.01.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

„Sada je lakše rješavati pitanje perspektive Balkana“

Izgleda da više ništa ne stoji na putu definitivnoj promjeni imena Makedonije. To je rješenje dobro za vjerodostojnost EU-a, ali i za druge zemlje Balkana, smatra austrijski politolog i povjesničar Florian Bieber.

Mazedonien Griechenland Namensstreit beigelegt Zaev und Tsipras (Reuters/A. Konstantinidis)

Makedonski premijer Zoran Zaev i njegov grčki kolega Alexis Tsipras

DW: Je li ovo kraj spora koji je trajao desetljećima?

Florian Bieber: Tako izgleda. Smatram da je ovo posljednja prepreka, kada se to ratificira u Grčkoj i Makedoniji će definitivno stupiti na snagu ustavne promjene. Time će pitanje biti riješeno; neće više biti povratka na staro. Činjenica je da otpori postoje, to se vidi po demonstracijama u Grčkoj i kod oporbe u Makedoniji, ali malo je vjerojatno da će to moći spriječiti provedbu dogovora.

U Ateni je bilo velikih prosvjeda. Znači li to da vrijeme nije zrelo za konsenzus, da u Grčkoj nije bilo javne rasprave?

Sigurno je da u Grčkoj pitanje promjene imena nije tema koja je približena javnosti niti se o njoj mnogo diskutiralo. U Grčkoj su troškovi statusa quo mali: ta zemlja je mogla mirno nastaviti živjeti i s već postojećim rješenjem. Makedonija je imala mnogo više toga za izgubiti: članstvo u NATO-u ili perspektivu članstva u EU-u. To je simbolima opterećena tema kod koje na obje strane postoji nepovjerenje.

Demonstracije pokazuju da je neophodno uspostaviti povjerenje i važno je otkloniti strahove. U Grčkoj su se prosvjednicima pridružili i oni koji su razočarani programima štednje ili nezadovoljni vladom, tako da se može reći da se tu našlo mjesta i za nezadovoljstva druge vrste.

Njemačka vlada izričito podržava okončanje spora oko imena, između ostalog i zato da bi bio omogućen pristup Makedonije NATO-u i EU-u. Zašto je to tako važno iz njemačke perspektive?

Florian Bieber Politologe Uni Graz (privat)

Florian Bieber

To je od početka bila blamaža za EU da postoji blokada zbog jednog jedinog veta, tu je grčka pozicija, moram to reći, uvijek bila problematična i nekredibilna. U EU-u ima dovoljno primjera prekograničnih regija s istim imenima, na primjer Luksemburg i provincija Luksemburg u Belgiji, ili Štajerska u Sloveniji i Austriji. To što je Grčka stavljala veto u EU-u i NATO-u je uvijek podrivalo vjerodostojnost tih institucija i zato je Njemačka pravilno postupala kada je inzistirala da se ovaj spor riješi.

Predugo se nijedna članica EU-a nije trudila oko rješavanja tog pitanja i sada je prilika da se to napokon okonča. Sada je jasno da jedan član zajednice ne može permanentno sprečavati rješavanje jednog simboličkog konflikta, razumljivo je zašto je to Njemačkoj bilo važno. Ne samo zato što Makedonija sada ima mogućnost pristupa NATO-u, već je i čitav proces postao vjerodostojniji. Čitavo pitanje perspektive Zapadnog Balkana, kada je riječ o pristupu NATO-u i EU-u, je sada lakše rješavati. Ne da će pristup biti lakši, ali će proces biti omogućen zaista na temelju internih političkih reformi, a ne zato što ga netko koči iz simboličkih razloga.

Postoji li stvarno opasnost od destabilizacije Balkana ukoliko Makedonija ne bude primljena u NATO ili EU, što je argument koji se često može čuti?

Destabilizacija ne nastaje tako što jedna zemlja nije primljena; ali ako nema perspektive, onda to djeluje destabilizirajuće. Ako opcija prijema nije moguća, ne dolazi samo do razočaranja već i do preorijentiranja. A to preorijentiranje se može vrlo negativno odraziti na demografski razvoj zemalja, na ekonomski razvoj, ali i na odnose s Europskom unijom.

Ne mora svaka zemlja imati datum prijema u EU i NATO, ali potrebno je imati vjerodostojnu perspektivu koju te zemlje svojim političkim djelovanjem mogu dostići. I to je ono što je ovim sporazumom ponovo moguće za Makedoniju i to je pozitivan signal i za druge zemlje.

Prof. dr Florian Bieber je politolog i povjesničar. On je šef Centra za jugoistočne europske studije na sveučilištu Karl Franzens u Grazu. U svom znanstvenom radu bavi se uglavnom političkim sustavima zemalja jugoistočne Europe, kao i procesom demokratizacije i etničkim konfliktima.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic