SAD (ipak) povlače 5.000 vojnika iz Njemačke
2. svibnja 2026
Američki ministar obrane Pete Hegseth naredio je povlačenje oko 5.000 američkih vojnika iz Njemačke. Očekuje se da će povlačenje biti završeno u idućih šest do dvanaest mjeseci, priopćio je glasnogovornik Pentagona.
Ova odluka, kako je dodatno navedeno, dolazi nakon detaljne revizije prisutnosti američkih trupa u Europi. U njoj su, pojašnjeno je, uzeti u obzir zahtjevi vezani uz raspored snaga te lokalni uvjeti.
Donald Trump je pak nedavno najavio da razmatra potez u tom smjeru. Prije toga je uputio oštre kritike njemačkom kancelaru Friedrichu Merzu zbog njegovih kritičkih komentara o američkoj ofenzivi protiv Irana.
Trenutačno je u Njemačkoj stacionirano oko 39.000 američkih vojnika
Već desetljećima u Europi djeluje niz velikih američkih vojnih baza. One su od velikog značaja za globalne operacije SAD-a — primjerice na Bliskom istoku: u njima su stacionirane trupe, oružje, brodovi i zrakoplovi. Iz tih baza upravlja se dronovima, a u njima se zbrinjavaju ranjeni vojnici. U Njemačkoj su smješteni i Američko zapovjedništvo za Europu (EUCOM) u Stuttgartu te zrakoplovna baza Ramstein u saveznoj pokrajini Porajnje-Falačka, koja služi kao čvorište američkih zračnih snaga.
Prema podacima američke vojske iz sredine travnja, u Europi je trenutačno stacionirano oko 86.000 vojnika — od čega je približno 39.000 u Njemačkoj. Taj se broj redovito mijenja, dijelom zbog rotacija i vojnih vježbi.
Trump je i ranije prijetio povlačenjem američkih trupa
Krajem prošle godine američki Kongres usvojio je sigurnosni mehanizam: ukupan broj trupa trajno stacioniranih pod ingerencijom Europskog zapovjedništva ne smije pasti ispod 76.000 dulje od 45 dana. Nakon toga morale bi uslijediti određene procedure za pokretanje smanjenja.
Trump je još tijekom svog prvog mandata (2017.–2021.) prijetio smanjenjem kontingenta trupa u Njemačkoj. U to je vrijeme, nekoliko mjeseci prije odlaska iz Bijele kuće, najavio namjeru da povuče 12.000 od otprilike 35.000 američkih vojnika koji su tada bili stacionirani u Njemačkoj. Nekoliko tisuća njih trebalo je biti premješteno unutar Europe, dok su se ostali trebali vratiti u SAD.
Trump je tada taj plan opisao kao kaznenu mjeru za ono što je smatrao nedovoljnim njemačkim izdvajanjima za obranu. Njegov nasljednik Joe Biden zaustavio je te planove nakon preuzimanja predsjedničke dužnosti.
Tijekom svog drugog mandata Trump je u početku Njemačkoj ulijevao nadu da će broj američkih vojnika ondje ostati na sadašnjoj razini. Tijekom Merzova posjeta Washingtonu prošlog ljeta, na pitanje novinarke odgovorio je da, ako Njemačka želi američke vojnike ondje, on je spreman to omogućiti. „Da, učinit ćemo to. Nije problem“, izjavio je tada Trump.
Tek u ožujku, prema riječima njemačkog kancelara, Trump ga je tijekom još jednog posjeta Washingtonu uvjerio da SAD namjeravaju zadržati prisutnost svojih vojnika u Njemačkoj. „To su dobre vijesti, ali nisam očekivao ništa drukčije“, rekao je kancelar i predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) nakon sastanka s Trumpom.
Pogoršan odnos između Trumpa i Merza
Kancelar i američki predsjednik mjesecima su održavali prilično dobar odnos — no u vezi s ratom u Iranu Merz je nedavno javno zauzeo kritičniji stav. Tijekom rasprave sa studentima u regiji Sauerland početkom ovog tjedna rekao je da SAD ne mogu brzo okončati rat, „jer su Iranci očito jači nego što se mislilo, a Amerikanci očito nemaju dovoljno uvjerljivu strategiju u pregovorima.“
Trump je nakon toga osobno napao Merza: „On nema pojma o čemu govori!“, napisao je u utorak na svom profilu na mreži Truth Social. Nije ni čudo, dodao je, što „Njemačkoj ide tako loše, kako gospodarski, tako i na drugim područjima!“ Optužio je Merza da podupire iransko posjedovanje nuklearnog oružja.
Kancelar je u srijedu negirao da je njegov odnos s Trumpom doživio pogoršanje: „Osobni odnos između američkog predsjednika i mene je – barem iz moje perspektive – nepromijenjen i dobar“, rekao je. „Još uvijek vodimo dobre razgovore jedan s drugim.“
Američki vojnici predstavljaju značajan gospodarski čimbenik u regijama u Njemačkoj u kojima su stacionirani.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius u prvoj je reakciji smanjio važnost odluke o smanjenju broja američkih vojnika i ukazao na to da Njemačka intenzivno radi na povečanju i jačanju oružanih snaga.