SAD i migracije – „Nemojte dolaziti!“ | Politika | DW | 14.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Migracija

SAD i migracije – „Nemojte dolaziti!“

Kamala Harris je u Gvatemali i Meksiku razgovarala s tamošnjim predsjednicima o migrantskoj krizi. Nije obećavala brza rješenja, ali je vidljiv novi pristup.

Južna granica Sjedinjenih Američkih Država ostaje i dalje zatvorena za migracije. Bila je to središnja poruka, koju je Kamala Harris poslala sa svog prvog putovanja u inozemstvo na funkciji potpredsjednice SAD-a: „Nemojte dolaziti!", pozvala je Harris građanke i građane Gvatemale na zajedničkoj konferenciji za novinare s tamošnjim predsjednikom Alejandrom Giammatteom. „SAD će i dalje sprovoditi svoje zakone i štititi svoje granice. I mislim da ćete biti vraćeni ako dođete na naše granice.“

„Činjenica je da su migracijski zakoni u SAD-u daleko od pojma prihvaćanja migranata", smatra stručnjak za migracije David J. Bier iz vašingtonskog trusta mozgova „Cato Institut". „Politika Bidenove vlade je da se azil što je više moguće ograniči“, napisao je Bier na upit DW-a.

Jaki signali

Tijekom posljednje predizborne kampanje u SAD-u, Joseph Biden je kod mnogih birača, ali i ljudi u Latinskoj Americi pobudio nadu da će Bijela kuća pod njegovim vodstvom dozvoliti više migracija. I na početku je tako i izgledalo.

Krenuo je već na dan inauguracije: zaustavio je gradnju zida na granici ka Meksiku i ukinuo uredbu kojom je vlada Donalda Trumpa zabranila ulazak u SAD građanima sedam većinski muslimanskih zemalja. Odmah potom, SAD su otvorile granice za deset tisuća onih koji su mjesecima čekali na granici u Meksiku i omogućili im predaju zahtjeva za azil.

Migranti i dalje nepoželjni

Kamala Harris und Alejandro Giammattei

Kamala Harris i Alejandro Giammattei

Biden je ukinuo i spornu taktiku zastrašivanja, odvajanja djece od roditelja migranta i zahtijevao ponovno spajanje porodica. Novi predsjednik je također ponovo vratio na snagu tzv program „Dreamer" („Sanjari") nekadašnjeg predsjednika Baracka Obame. Naime, time se mladim ljudima, koje su roditelji još kao djecu ilegalno doveli u SAD, daje šansa za stjecanje trajne dozvole boravka.

Kao što je i najavio, Biden se već prvog dana pozabavio najkontroverznijim dekretima svog prethodnika Donalda Trumpa. Ali, od tada je bilo još samo nekoliko manjih promjena, koje doduše ne pospješuju migracije, objašnjava ekspert Bier. Generalno, nova američka administracija drži se restriktivnog graničnog režima, obojice svojih prethodnika. Jer, i pod Barakom Obamom SAD su bile daleko od zemlje otvorenih granica. Sjedinjene Države su u roku od osam godina deportirale oko tri milijuna ilegalnih migranata - 1,5 puta više nego u oba mandata Georga Busha Jr. „U međuvremenu se obrađuje ponovo više viza“, kaže Bier, „ali useljenički sustav i dalje jako ograđuje SAD“.

Diplomatska promjena paradigme

Najkasnije nakon govora Kamale Harris u Gvatemali nade mnogih su potonule. Nije ona slučajno posjetila ove dvije zemlje, jer upravo njih migranti moraju prijeći na putu iz Latinske Amerike ka SAD-u.

Indi-Carolina Kryg s Leibnitz instituta za globalne i regionalne studije (GIGA) u Hamburgu kaže da je „nova američka vlada vrlo rano stavila do znanja da ne želi potaknuti migracije". Ali, ona prepoznaje promjenu paradigme u politici: „Očito je da vlada želi problemu pristupiti drugačije od svojih prethodnika".

Partnerstvo umjesto konfrontacije i izolacije

USA Asylbewerber überqueren die Grenze

Lagana popuštanja na granici

Kryg vjeruje da nastup Harris u Meksiku i Gvatemali svjedoči o tome: „Ona ne putuje u susjedne zemlje kako bi im prijetila, nego kako bi izgradila partnerstvo." U Meksiku je govorila o produbljivanju gospodarskih veza i mogućem davanju radnih viza ljudima na granici. Samo u travnju 2021. godine tamo je bilo 178.000 migranata. „SAD-u je potrebna radna snaga iz Latinske Amerike i potrebno je više legalnih puteva za useljavanje", kaže Kryg.

Harris je doduše više puta naglasila kako SAD i same žele poboljšati uvjete života u zemljama porijekla. Kryg to smatra vjerodostojnim i to ne samo zato što je američka vlada za to izdvojila četiri milijarde dolara, nego i stoga što bi novac trebao otići u ruke ljudi koji su direktno pogođeni korupcijom, kriminalom, prirodnim katastrofama ili siromaštvom.

No, i američkoj vladi je jasno da se problemi ne mogu riješiti „preko noći“, rekla je Kamala Harris na sastanku s predsjednikom Meksika Andresom Manuelom Lopezom Obradorom. Zemlje u toj regiji vrlo su prožete korupcijom na svim razinama. A mnogi šefovi država ne mare baš pretjerano zbog međunarodnog pritiska: „Čini se da srednjoameričke zemlje mnogo više nego ikad uživaju u ignoriranju ili čak izazivanju Washingtona", napisao je Brian Winter, glavni i odgovorni urednik političkog magazina „America‘s Quarterly“ u svojoj kolumni.

A to ne pomaže jednom od osnovnih zadataka, koje američka vlada sebi želi postaviti: borbi protiv korupcije i jačanju demokratskih struktura. „Ovaj dugotrajni proces sa sobom nosi i opasnost da će američka vlada izgubiti strpljenje i poduzeti mjere za postizanje vidljivih rezultata u kratkom roku", rekla je istraživačica GIGA-e Kryg.

A to prije svega znači - ponovno zatvaranje granica.