Sabotaža u Berlinu: tko su "vulkanski" lijevi ekstremisti?

Prema procjeni savezne vlade, još nije sigurno tko stoji iza napada na berlinsku elektroenergetsku mrežu u subotu, 3. siječnja. Tom prilikom je bez struje, što znači i bez grijanja, ostalo oko 45 000 domaćinstava na jugozapadu Berlina.

Odgovornost je preuzela jedna lijeva ekstremistička skupina, na iz savezne vlade još provjeravaju je li njohovo pismo autentično. Lijevoekstremistička motivacija smatra se „vjerojatnom“, no istrage su još u tijeku, izjavila je glasnogovornica Saveznog ministarstva unutarnjih poslova. „Autentičnost pisma preuzimanja odgovornosti zasad, iz naše perspektive, nije konačno razjašnjena.“ Time se bavi Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka.

I glavni savezni državni odvjetnik zasad samo prati situaciju i još nije preuzeo istragu, rekla je glasnogovornica Ministarstva pravosuđa.

Manje oprezni u ocjenama su predstavnici berlinskih vlasti. Tako je primjerice gradonačelnik Berlina Kai Wegner iz demokšćanske stranke govorio o terorizmu. On tvrdi da su za nestanak struje „očito odgovorni lijevi ekstremisti“. Pismo koje se pojavilo u javnosti, a u kojem tzv. „Vulkanske grupe" preuzimaju odgovornosti za sabotažu, berlinska uprava za unutarnje poslove je ocijenila autentičnim.

Što stoji u aktualnom pismu preuzimanja odgovornosti?

Pismo preuzimanja odgovornosti za podmetanje požara u Berlinu objavio je 4. siječnja na jednoj lijevoekstremističkoj internetskoj platformi pošiljatelj pod imenom „Vulkanska skupina: vladajućima zavrnuti slavinu“. U njemu se nalaze opširna objašnjenja kojima autori nastoje legitimirati svoje djelovanje.

Skupina podmetanje požara, među ostalim, naziva „nužnom mjerom protiv širenja fosilnih plinskih elektrana u Njemačkoj“. Osim toga, žele se suprotstaviti „imperijalnom načinu života“ i „pustošenju Zemlje“.

Za berlinske organe kaznenog progona, međutim, zanimljivije od motiva su rijetke izjave o samom napadu. Tako autori pišu: „Ispod kabelskog mosta nalazilo se oko 64 cijevi, od kojih je velik dio bio ispunjen visokonaponskim kabelima. Četirima građevinskim kolcima povezali smo ih međusobno kako bismo osigurali kratki spoj.“ Dalje navode: „Kabelski most […] zapalili smo sa strane prema zelenim površinama. Nagorjele kabelske snopove dodatno smo kratko spojili pomoću čeličnih šipki koje su ležale uokolo.“

64 cijevi, građevinski kolci, žarište požara prema zelenoj površini i uporaba čeličnih šipki – sve to upućuje na poznavanje detalja od strane počinitelja. Berlinska policija stoga pismo preuzimanja odgovornosti smatra vjerodostojnim.

Od 2011. godine – podmetanja požara

„Vulkanske skupine“ navodno od 2011. godine, ponajprije u Berlinu i Brandenburgu, više su puta podmetale požar na važne točke javne infrastrukture, navodi Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka. Više je puta zbog toga došlo „do prekida opskrbe električnom energijom i telekomunikacijama te do poremećaja u javnom prijevozu“.

Iako su skupine već dugo aktivne i uzrokuju velike štete, službe za zaštitu ustavnog poretka i policija o njima znaju malo. Berlinski ured za zaštitu ustavnog poretka svrstava ih u nasilno orijentirani, anarhistički dio lijevoekstremističke scene.

Tekstovi pisama u kojima preuzimaju odgovornost toliko su slični po strukturi, stilu i sadržajnim porukama da se polazi od (djelomično) istog kruga autora. I strateški dokument iz 2015. godine upućuje na čvrstu strukturu. No istodobno policija priznaje da ne zna puno o njima. U jednom internom doikumentu se navodi: „Potencijal osoba u Berlinu: nepoznat“.

Promjenjiva imena s vulkanskim referencama

U pismima preuzimanja odgovornosti najčešće se koriste promjenjiva imena koja se odnose na islandske vulkane poput Grimsvötn, Katla ili Ok. Pozadina je vjerojatno erupcija vulkana Eyjafjallajökull 2010. godine, koja je tjednima remetila zračni promet u Europi.

Kao mete „vulkanske skupine“ najčešće biraju kabelske kanale uz željezničke pruge, radijske stupove, podatkovne vodove i vozila tvrtki. Sabotažama se, prema navodima Ureda za zaštitu ustavnog poretka, želi pokazati ranjivost mobilne i komunikacijske infrastrukture, narušiti javni red i prouzročiti veliku materijalnu štetu.

Koliko su napada skupine izvele?

Točan broj napada „vulkanskih skupina“ nije poznat. Godine 2024. navedeno je da su sigurnosnim službama do tada bila poznata jedanaest kaznenih slučajeva na koje su se skupine od 2011. godine pozivale. Kasnije su dodani i novi.

Dana 23. svibnja 2011. zapalio se kabelski most na berlinskom kolodvoru Ostkreuz. Došlo je do velikih poremećaja u željezničkom prometu. U pismu preuzimanja odgovornosti počinitelji su se nazvali prema islandskom vulkanu: „Tutnjava Eyjafjallajökulla". U ožujku 2018., prema pismu, jedna „vulkanska skupina“ u Berlin-Charlottenburgu izvela je podmetanje požara na visokonaponskim vodovima. Oko 6.500 stanova i 400 tvrtki satima je bilo bez struje. Materijalna šteta mjerila se u milijunima.

Sumnja na napad na gradilište Tesle

Godine 2021. „vulkanske skupine“ bile su pod sumnjom da su izvele podmetanje požara na opskrbu električnom energijom gradilišta Tesle. A 5. ožujka 2024. grupa je zapalila veliki dalekovodni stup, koji je bio potreban i za opskrbu Tesline tvornice. Proizvodnja je zbog sabotaže danima bila zaustavljena. Savezno državno odvjetništvo preuzelo je istragu zbog sumnje na terorizam.

1. svibnja 2025. skupina je preuzela odgovornost za podmetanje požara na trafostanici i postrojenju radio-stupa u Berlin-Dahlemu. Policija je tekst preuzimanja odgovornosti smatrala autentičnim. U pismu je stajalo: „Onemogućiti rad elitnih četvrti s vilama. (…) Te bogataše si više ne možemo priuštiti.“

Nije jasno jesu li i druga podmetanja požara, primjerice u veljači 2025. na kabelskom kanalu željeznice s vezom prema Tesli, također povezana s „vulkanskim skupinama“. Sličnosti ipak postoje: lijevoekstremističko pismo preuzimanja odgovornosti u rujnu bilo je potpisano s: „Nekoliko anarhist:ica“.