Rusija želi ″vlastiti″ Internet? | Panorama | DW | 19.01.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Rusija želi "vlastiti" Internet?

Nakon uvođenja različitih ograničenja, Rusija sada planira sljedeći korak prema internetskoj neovisnosti od Zapada. Moskva želi instalirati vlastiti server – s posljedicama za globalnu mrežu.

Zatvorske kazne za postove na društvenim mrežama, zabrana VPN usluga ili proširenja pohrane podataka samo su neki od znakova sve manje slobode Interneta u Rusiji. Najnoviji planovi idu još dalje. Prema izvještaju internetskog portala RBK, predsjednik Rusije Vladimir Putin krajem 2017. godine dao je nalog svojoj vladi da do kolovoza 2018. s državama koje su dio BRICS-a (Rusija, Brazil, Indija, Kina i Južna Afrika) pregovara o posebnom root-serveru za tzv. domenski sustav imena (Domain Name System ili DNS). Root-serveri stavljaju na raspolaganje informacije širom svijeta i povezuju internetske adrese (npr. www.dw.com) sa serverima, čiji se sadržaji odatle šire dalje. S vlastitim root-serverom Rusija bi mogla stvoriti jednu vrstu "vlastitog Interneta”, ocjenjuju stručnjaci.

Kao razlog za ovakve planove navodi se „dominacija SAD-a i nekih zemalja-članica EU-a u reguliranju Interneta". Rusija u tome vidi „ozbiljnu opasnost" za svoju sigurnost, citira RBK iz zapisnika sjednice ruskog Vijeća za sigurnost. Vlastiti root-server bi trebao učiniti Rusiju neovisnom od organa za kontrolu kao što je ICANN (International Corporation for Assigned Names and Numbers) i pružiti joj zaštitu „u slučaju pada Interneta ili ciljane akcije".

Putin: Internet kao instrument u rukama CIA-e

Nakon sukoba sa Zapadom, koji je započeo aneksijom Krima 2014. godine, čini se da je iz pozicije Moskve porasla opasnost od sukoba u cyber prostoru. Rusija je testirala svoj Internet i pronašla njegove slabe točke. „Mi smo prevelika država i nacionalno gospodarstvo da bismo živjeli s ovom opasnošću", izjavio je Igor Ščegolev, Putinov savjetnik i bivši ministar za komunikacije u intervjuu za RBK. Kao primjer je naveo Sjevernu Koreju i Siriju, gdje je Internet bio blokiran nekoliko dana. Sumnja se da je iza tih incidenata bio SAD. Washington se u vezi ovih navoda nije izjasnio.

Vladimir Putin mit Laptop (picture-alliance/dpa/D. Astakhov)

Putin je skeptičan prema Internetu zbog mogućeg utjecaja američkih tajnih službi

Moskvin cilj nije da se kompletno zatvori, govori Ščegolev. Radi se o tome da se želi održati funkcionalnost Interneta u državi u slučaju „vanjskog utjecaja".

Putin ostaje pri svom uvjerenju da je Internet instrument Sjedinjenih Američkih Država. Mreža je nastala kao projekt američke tajne službe CIA i s ovim ciljem se i dalje razvija, rekao je jednom prilikom šef Kremlja. Istina je da se tehnologija Interneta, pored ostalih, razvila i od strane zaposlenika i po nalogu američkog Ministarstva obrane.

Pripreme za cyber-rat

Njemački stručnjak za internet Wolfgang Kleinwächter, profesor na danskom Sveučilištu Århus, bio je od 2013. do 2015. godine član Upravnog odbora ICANN-a. On također dobro poznaje situaciju u Rusiji: „Ruskoj vladi ne odgovara čitav sustav jer je on tako strukturiran da vlade pri ICANN-u igraju samo savjetodavnu ulogu i nemaju ulogu u donošenju odluka. Nitko nema pravo, kao što je to npr. u Vijeću sigurnosti UN-a, uložiti veto." Osim toga, tvrdi ovaj stručnjak, radi se o tome da se Moskva priprema za „jednu vrstu cyber-rata".

Moskovski bloger Aleksander Pluščev za to ima malo drugačije objašnjenje: „Za neke ovo predstavlja vrlo unosan državni posao", govori on i dodaje da je praktična svrha neznatna.

Na meti su korijeni Interneta

Ruski planovi ciljaju direktno na korijen Interneta. Komunikacija širom svijeta između kompjutora teče preko 13 DNS root-servera. Na kompjutorima su sačuvani zone fajlovi od tzv. top level domena (TLD) kao što je to primjerice .com za čitav svijet ili .de za Njemačku ili .ru za Rusiju. Deset tih root-servera smješteni su u Sjedinjenim Američkim Državama, a ostala tri u različitim zemljama - u Nizozemskoj, Švedskoj i Japanu. Pri tome postoji još stotine kopija koji se nazivaju anycast-serveri. Samo u Rusiji postoji 10 anycast-servera koji su smješteni u Moskvi, St. Petersburgu i Jekaterinburgu.

Svi root-serveri su samostalni. Glavna kopija DNS-a je do rujna 2016. godine čuvana na A-root-serveru, koji je bio pod upravom američke vlade. Sada je za njega zadužena kćerka firma ICANN-a. ICANN je, nakon prekida ugovora s Ministarstvom trgovine SAD-a, postao privatna, društveno korisna kompanija sa sjedištem u Kaliforniji. Na vrhu kompanije je Upravni odbor koji čini 20 stručnjaka iz svih dijelova svijeta.

Politički kontraproduktivna ludost

Internet and Human Rights (DW)

Wolfgang Kleinwächter

Wolfgang Kleinwächter ne vidi smisao u ruskom root-server sustavu. „Tvrdnja da bi vlada SAD-a mogla isključiti Internet u jednoj državi je potpuna ludost. I kada bi američki predsjednik imao kontrolu nad A-root serverom, koju sada više nema, brisanje zone fajlova jedne države kao što je to npr. .ru bilo bi apsolutno besmisleno. Jer, ovi fajlovi bi i dalje postojali na svim ostalim root- i anycast-serverima. Možda bi slanje mailova kasnilo nekoliko milisekundi", objašnjava Kleinwächter. "Ali kako bi Amerikanci uspjeli iz političkih razloga potpuno ukloniti zone fajlove jedne države? Takva naredba iz Bijele kuće bila bi ne samo politički potpuno kontraproduktivna, nego ona uopće ne bi funkcionirala i dovela bi do podsmijeha u globalnoj internetskoj zajednici."

To potvrđuje i David Conrad, tehnički direktor ICANN: „Ne postoji gumb za gašenje. Teoretski je moguće da vlada SAD-a prisili ICANN da učini nešto što bi moglo utjecati na top-level domenu s vezom prema Rusiji, iz razloga što je to kompanija čije je sjedište u SAD-u", govori Conrad. To bi otežalo veze, ali krajnji učinak bio bi ograničen. U stvarnosti se DNS zasniva na povjerenju. „Ukoliko bi vlada SAD-a učinila tu ludost, narušilo bi se povjerenje i nastala bi generacija alternativnih root-servera. Štete za Internet kao globalno tržište i sredstvo komunikacije bile bi mnogo veće nego štete za korisnike", objašnjavaju dalje Conrad.

Kraj Interneta kakav poznajemo?

Tehnički je moguće da Rusija izgradi vlastiti root-server. Otežavajuća okolnost bi bila da se svi upute da taj server i koriste. Wolfgang Kleinwächter ne vjeruje da će zemlje poput Kine, koje se trenutno gospodarski šire na globalnom planu, slijediti ruski primjer.

Kada bi Rusija uspjela ostvariti svoje planove, to bi moglo značiti kraj Interneta kakav poznajemo. Ipak, stručnjaci su optimistični i daju argumente iz gospodarske perspektive. „To bi bio pucanj u vlastito koljeno", zaključuje Kleinwächter.

 

Preporuka uredništva