Rekordne vrućine - Njemačka mora promijeniti način gradnje

Njemačka meteorološka služba (DWD) vremenske prilike u drugoj polovici lipnja opisuje kao „toplinski val koji treba ući u povijest“. Na ukupno 46 mjernih stanica u jedanaest njemačkih saveznih pokrajina temperatura je premašila 40 stupnjeva Celzija. Nikada ranije u Njemačkoj u lipnju nisu zabilježene tako visoke temperature.

Jedanaest uzastopnih vrlo toplih dana i noći zagrijalo je stanove mnogih ljudi do te mjere da nije bilo moguće rashladiti prostor i kvalitetno spavati. Takvi uvjeti mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje a mogu čak dovesti i do smrtnog ishoda.

Zbog toga bi vlasnici kuća i stanova i lokalne zajednice morali promijeniti način razmišljanja i gradnje, smatra Thomas Auer, profesor građevinske tehnologije i klimatski održive gradnje na Tehničkom sveučilištu u Münchenu.

„Velika je greška ako se pri projektiranju zgrada ne razmišlja o hlađenju tijekom ljeta", kaže Auer.

Prozori donose svjetlost, ali i toplotu

Koliko god pogled kroz velike staklene površine od poda do stropa bio privlačan, upravo je direktno sunčevo zračenje najveći izvor toplote i zagrijavanja prostora, objašnjava Auer. Zato zagovara „primjereni udio staklenih površina" – dovoljno velik da osigura prirodno svjetlo, ali ne toliko da stan ljeti bude poput staklenika.

Poseban problem predstavljaju stanovi koji nemaju odgovarajuću zaštitu od sunca, poput roleta ili žaluzina. Najteže je u stanovima u potkrovlju, gdje su stanari tijekom vrućih dana izloženi ekstremnim temperaturama.

„Krovni prozori mnogo su više izloženi suncu nego vertikalni prozori, a zaštitu od sunca na njima mnogo je teže postaviti“, ističe Auer.

Beton, drvo, glina ili cigla?

Većina kuća u Njemačkoj izgrađena je od betona. Kada je riječ o regulaciji temperature, to nije nužno loše rješenje. Beton ima veliku sposobnost akumuliranja toplote. Tijekom dana upija velike količine toplinske energije, a potom je postepeno oslobađa, zbog čega djeluje kao svojevrsni klimatski regulator.

No da bi to funkcioniralo, potrebne su hladne noći tijekom kojih beton može otpustiti nagomilanu toplinu. Ako noćna temperatura ne pada ispod 20 stupnjeva, zidovi ostaju zagrijani.

Drugi problem je što proizvodnja cementa, osnovnog sastojka betona, uzrokuje velike emisije CO2 koje dodatno doprinose klimatskim promjenama.

Zbog toga Auer zagovara razumnu kombinaciju mineralnih materijala, poput betona, i prirodnih materijala, prije svega drveta. Podsjeća da je tradicionalna njemačka gradnja često koristila drvene konstrukcije ispunjene glinom. „Takvom načinu gradnje trebalo bi ponovo vratiti", kaže Auer. Glina ne regulira samo temperaturu u prostoriji nego i vlažnost zraka.

Još jedna mogućnost za rashlađivanje zgrada jesu toplinske pumpe. Institut Fraunhofer za građevinsku fiziku navodi da se toplinske pumpe, koje se uglavnom koriste za grijanje, mogu koristiti i za hlađenje kada rade u obrnutom režimu.

Kuće s unutarnjim dvorištem stvaraju ugodniju mikroklimu

Auer smatra da Europa može mnogo naučiti od regija koje se već dugo prilagođavaju visokim temperaturama, poput Andaluzije u Španjolskoj. Tamo su česte kuće s unutarnjim dvorištem. Građene su tako da u sredini imaju otvoreni prostor koji je najčešće zasjenjen drvećem, natkriven ili opremljen fontanom.

„Na taj način nastaje ugodna mikroklima i omogućava se prirodno strujanje zraka kroz cijelu kuću“, objašnjava Auer.

Jesu li klima-uređaji pravo rješenje?

Budući da se postojeće zgrade u Njemačkoj ne mogu jednostavno preurediti u kuće s unutarnjim dvorištima, mnogima se kupovina klima-uređaja čini kao najbolje rješenje. Međutim, Auer upozorava da je takvo razmišljanje previše pojednostavljeno i da može imati negativne posljedice.

Klima-uređaji stvaraju velike temperaturne razlike između unutarnjeg i vanjskog prostora te dodatno isušuju zrak. Istraživanje objavljeno u Indiji 2023. godine pokazalo je da klima-uređaji mogu povećati rizik od respiratornih bolesti i alergijskih simptoma. Kineska studija iz 2012. godine pokazala je da dugotrajan boravak u klimatiziranim prostorijama smanjuje prirodnu sposobnost organizma da se prilagodi visokim temperaturama.

Njemačka Savezna agencija za okoliš također upozorava da klima-uređaji zbog velike potrošnje električne energije povećavaju emisije ugljičnog dioksida, dok rashladna sredstva koja oni sadrže dodatno opterećuju klimu.

Tradicionalna gradnja uz pomoć moderne tehnologije

Za Thomasa Auera nije proturječnost gradnja zgrada koje će štititi ljude od vrućina i istovremeno neće dodatno povećavati emisije stakleničkih plinova. Rješenje vidi u kombinaciji prirodnih i mineralnih građevinskih materijala, manjim staklenim površinama i kvalitetnoj zaštiti od sunca. „Moramo graditi kuće i stanove tako da tehnologija bude samo dodatak“, kaže Auer.

Drugim riječima, suvremena tehnologija trebala bi dopunjavati tradicionalne načine gradnje, a ne zamjenjivati ih.

Dok takav pristup ne postane standard, ponekad može pomoći i jednostavno tehničko rješenje. Auer je ove godine u svoju spavaću sobu ugradio stropni ventilator. „On nas je zaista spasio ovog ljeta“, zaključuje Thomas Auer, profesor građevinske tehnologije i klimatski održive gradnje.