Rekordan broj političkih sukoba u svijetu: ratovi su tek vrh

Broj političkih sukoba u svijetu ove je godine dosegnuo povijesni maksimum: od siječnja do rujna 2025. zabilježeno je 1.450 političkih konflikata različitog intenziteta koji su i dalje u tijeku, navodi se u „Sigurnosnom bilansu 2025.” tvrtke za geopodatke Michael Bauer International iz Karlsruhea. Tijekom ove godine dodano je još 70 novih konflikata, dok ih je 18 okončano.

Prema studiji, te dokumentirane konflikte ne određuju samo događaji na bojištu, nego i gospodarski pritisci, strateški signali ili političke blokade, prenosi njemačka novinska agencija DPA.

Autor studije i znanstvenik Nikolas Schwank, koji je ranije vodio Heidelberški institut za međunarodna istraživanja konflikata, kaže da raste rizik od pogrešne procjene eskalacija. Posljedica relativno niske razine nasilja jest suzdržanost u primjeni preventivnih mjera, kao i ograničena spremnost za nove političke i gospodarske pristupe ili za prihvaćanje umjerenih troškova u ranim fazama konflikta. „Zbog toga se mjere često poduzimaju tek kada je već nastala znatna šteta.”

Kao važan trend ove godine navodi se snažan porast bilateralnih trgovinskih i carinskih sporova, koje su osobito izazvale mjere američke administracije pod predsjednikom Donaldom Trumpom. Te su se konfrontacije brzo odrazile na međunarodnoj razini.

Više ratova

Među konfliktima zabilježenima do kraja rujna ove godine nalazi se 89 ratova, što je 11 više nego tijekom cijele prethodne godine. Ovi vrlo intenzivni oružani sukobi odvijali su se u 31 zemlji. Kao primjeri navode se rat između Rusije i Ukrajine, ali i unutarnji konflikti, poput onih na sjeveru Malija. I dalje su najteže pogođeni subsaharska Afrika, Bliski istok i dijelovi Azije.

Devet konflikata je 2025. godine prvi put doseglo najvišu razinu – rat. Riječ je isključivo o sukobima koji su i u prethodnim godinama bili nasilni. Povećanje broja ratova u 2025. ne proizlazi iz izbijanja novih velikih ratova, nego ponajprije iz zaoštravanja dugotrajnih konflikata.

Najizraženije eskalacije zabilježene su u Somaliji, Demokratskoj Republici Kongo i Burkini Faso. „Ti događaji uglavnom ostaju ispod praga percepcije zapadnih medija, ali značajno mijenjaju regionalnu sigurnost”, navodi se u analizi.

Mnogo teških sukoba ispod praga rata

„Ratovi su, međutim, samo vidljivi vrh ledenog brijega”, piše dalje u analizi Schwank. Mnogi konflikti s teškim posljedicama odvijaju se bez trajnog nasilja na bojištu, ali ipak utječu, primjerice, na diplomaciju, tržišta i sigurnosnopolitičke procjene.

Sankcije, carine, ograničenja izvoza i ulaganja, kao i diplomatski pritisci, koriste se sve ciljanije i često proizvode učinke bez otvorenih ratova. Upravo se takvi konflikti često zanemaruju, ali mogu prerasti u šire geopolitičke ili geoekonomske konfrontacije, upozorava Schwank.

Ispod praga rata nalaze se i 523 nasilne krize. „One se kreću od prosvjeda koji privremeno postaju nasilni – oko 140 prosvjednih konflikata u zemljama poput Francuske, Srbije, Meksika ili Filipina – do sukoba s naoružanim skupinama u državama kao što su Srednjoafrička Republika, Indija ili Indonezija.”

U ovu kategoriju spadaju i prekogranične napetosti, primjerice između Sudana i Južnog Sudana ili između Etiopije i Kenije.