1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Referendum u Srbiji – pošten koliko i izbori

Ivica Petrović
3. prosinca 2021

Referendum o promjeni Ustava u dijelu koji se tiče pravosuđa raspisan je za 16. siječnja 2022. Kao uvod u to, usvojene su izmjene zakona o referendumu i o eksproprijaciji što je dovelo do prosvjeda u više gradova Srbije.

https://p.dw.com/p/43iDG
Foto: picture-alliance/dpa/V. Xhemaj

Građani Srbije će na referendumu odgovarati na pitanje „Jeste li za potvrđivanje akta o promjeni Ustava Republike Srbije?" Te promjene koje se tiču pravosuđa, kako navodi ministrica pravde Maja Popović, trebale bi „isključiti sudjelovanje politike u izboru sudaca, predsjednika sudova, javnih tužitelja i zamjenika javnih tužitelja".

„Veća neovisnost sudaca i veća samostalnost javnih tužitelja značit će i njihovu veću odgovornost, čime se stvaraju uvjeti za bolju i efikasniju zaštitu ljudskih prava i povećanje pravne sigurnosti“, obećava ministrica Popović.

„Ničim sputana autokracija"

Profesorica prava Vesna Rakić Vodinelić za DW ističe da najavljene promjene Ustava „neće dovesti do veće neovisnosti sudaca, samostalnosti tužitelja i isključenja politike". „Jer, sva ta tijela koja bi trebala generirati suce i tužitelje, kao što su Visoki savjet sudstva i Državno vijeće tužitelja, imat će u svom sastavu članove koje bira parlament. Skupština je par excellence politička institucija, gdje pravila diktira većina. Za neovisnost sudaca i tužitelja potrebno je prije svega demokratsko okruženje, a mi sada imamo na djelu jednu autokraciju koja ničim nije sputana“, napominje naša sugovornica.

Nijedan tekst ne može jamčiti neovisnost pravosuđa, kaže za DW pravnik i aktivist za ljudska prava Milan Antonijević. „Ali, sve ono što su razmatrali pravni stručnjaci i Venecijanska komisija govori u prilog tome da ovaj prijedlog izmjene jest nešto što može dati efekte. Da bi imali efekte neovisnosti sudaca i tužitelja potrebno je imati ljude koji su spremni nositi tu neovisnost na svojim plećima, i to zaista ne ovisi ni od jednog dokumenta“, smatra Antonijević.

Milan Antonijević
Milan Antonijević: "Nijedan tekst ne može jamčiti neovisnost pravosuđa"Foto: Yucom

Izmjene zakona izazvale prosvjede

Kao neka vrsta uvoda u predstojeći referendum dogodila se izmjena Zakona o referendumu, po kojoj više nije potreban cenzus od 50 posto plus jedan glas za uspjeh referenduma. Za odlučivanje o referendumskom pitanju bit će dovoljna većina onih koji su izašli na birališta. Kako se donošenje tog zakona poklopilo sa sada već višemjesečnim nezadovoljstvom građana zbog dolaska kompanije Rio Tinto u Srbiju, javnost je uvjerena da i ove izmjene idu na ruku pokušajima vlasti da po svaku cijenu omoguće rad ovoj tvrtki na iskopavanju litija.

Zato i Vesna Rakić Vodinelić primjećuje: „Iako naši državni funkcioneri ističu da to neće utjecati na otvaranje rudnika, ja sam uvjerena da hoće. Zato što će referendum biti isto onoliko pošten i slobodan koliko su nam pošteni i slobodni izbori. Referendum se provodi na isti način kao i izbori i nema nikakvih jamstava da će građani moći slobodno izraziti svoju volju, i da će glasovi biti fer izbrojani“, ističe Vesna Rakić Vodinelić.

Spomenute izmjene Zakona o referendumu, kao i izmjene Zakona o eksproprijaciji, dovele su do velikog nezadovoljstva građana Srbije, koje se prelilo na ulice u vidu višednevnih prosvjeda. Kako navode kritičari Zakona o eksproprijaciji „njime se legalizira oduzimanje privatne imovine koja se nađe na putu državnim projektima".

Prosvjedi u Beogradu
Blokada autoceste u Beogradu nakon izmjena zakona o referendumu i o eksproprijacijiFoto: Milos Miskov/AP Photo/picture alliance

Interes profita ili javni interes?

Milan Antonijević smatra da su zaista zabrinjavajuće poruke koje šalje predsjednik Srbije koji kaže da je ovaj zakon „donijet, ne zbog Rio Tinta, već zbog izgradnje nacionalnog stadiona“, te dodaje da „nije dobro ako se taj zakon donosi za jednokratnu upotrebu".

„Mislim nadalje da bi svaka loša primjena tog zakona ipak naišla na odgovor i domaćih i međunarodnih sudova, poput Europskog suda za ljudska prava, tako da mislim da građani mogu biti mnogo mirniji nego što to u ovom trenutku izgleda", ocjenjuje ovaj pravnik.

Temelj za eksproprijaciju je oduvijek bio javni interes, objašnjava Vesna Rakić Vodinelić, „ali problem s ovim zakonom je što se sada ovim izmjenama na mala vrata uvodi novi temelj za eksproprijaciju, a to je međunarodni ugovor, u kojem je jedna strana država Srbija, a druga ili neka strana država ili strana korporacija. Vlada taj ugovor može proglasiti kao projekt od javnog značaja. Tako se može dogoditi da se potrebe profita neke strane korporacije proglase javnim interesom", upozorava profesorica Vesna Rakić Vodinelić.

Policija se suprotstavila prosvjednicima u Beogradu 27. studenoga 2021.
Policija se suprotstavila prosvjednicima u Beogradu 27. studenoga 2021.Foto: Milos Miskov/AP Photo/picture alliance

Nasiljem na slobodu okupljanja

Prosvjedi građana koji su se proteklih dana odigravali širom Srbije naišli su, naravno, na oštru osudu vlasti, koja je narodno nezadovoljstvo zbog nakaradnih zakona pokušala predstaviti kao „onemogućavanje Ustavom zajamčene slobode kretanja“. Režimski mediji i čelnici države uporno su ponavljali tu mantru o slobodi kretanja, potpuno zaobilazeći primjedbe na spomenute zakone i opravdanost narodnog nezadovoljstva.

„Odgovor države u vidu čekića, motki i bagera govori da se sloboda okupljanja uopće ne poštuje", kaže Milan Antonijević, koji smatra da se „na taj način i dalje pokušava sijati strah među građanima".

„Država i vlast se moraju naučiti da, kada zaoštravaju situaciju, mogu očekivati i prosvjede koji imaju mnogo oštriji karakter. Odgovornost nije na onima koji izlaze na ulicu, jer svaka akcija države koja ugrožava prava građana s pravom nailazi na otpor“, ukazuje Antonijević.

Vesna Rakić Vodinelić skreće pažnju da se „pogrešno smatra da je sloboda okupljanja samo onda kada je skup prijavljen. Kada se sukobe pravo na okupljanje i pravo na slobodno kretanje, mislim da je tu bitan kontekst, a to je da se glas građana mora čuti, i prekid prometa na sat vremena je jedna razumna reakcija. A činjenica da se predsjednik države u ovoj prilici po prvi put uhvatio za ljudska prava je groteskna“, zaključuje Vesna Rakić Vodinelić.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu