Recesija = uspon desničara = kraj republike? | Gospodarstvo | DW | 31.10.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Recesija = uspon desničara = kraj republike?

Njemačka je dugo bilježila samo gospodarski rast. No situacija se polako mijenja i sve se više govori o otpuštanju radnika i recesiji. Može li AfD profitirati od krize?

Nova kriza bi mogla zahvatiti jezgru njemačkog ekonomskog modela - automobilsku industriju, kaže politički analitičar Philipp Manow sa Sveučilišta Bremen. Na kraju krajeva, motor s unutarnjim sagorijevanjem, o kojem ovisi stotine tisuća radnih mjesta u Njemačkoj, „više nije toliko tražena tehnologija". Continental, Bosch, Ford, Volkswagen i drugi koncerni već su najavili da će smanjiti broj radnih mjesta.Manow kaže kako si može zamisliti da bi posljedica toga mogli biti "masovni i jasni prosvjedi".

A u kom pravcu bi ti prosvjedi mogli krenuti, Manow je predvidio već 2018. u svojoj knjizi "Politička ekonomija i populizam". Prema njegovoj tezi koju još uvijek zastupa, Alternativu za Njemačku (AfD) biraju i kvalificirani radnici srednje klase u južnim saveznim pokrajinama, koji rade u automobilskoj industriji. On kaže da su oni svjesni toga što bi im se moglo dogoditi: "20 godina radite u firmi, dobijete otkaz i bez posla ste. A onda nakon godinu i pol padate na razinu socijalne pomoći. A to je, grubo rečeno, isti novac koji dobivaju i izbjeglice." Zbog toga, kaže, može zamisliti da "ljudi biraju desničare".

AfD protiv establišmenta

AfD temu pad konjunkture ili recesiju već dugo ima u svojoj agendi i posljednjih mjeseci često šalje priopćenja za javnost u kojima govori tko je za to kriv. Sve druge stranke su propustile "pripremiti njemačko gospodarstvo za budućnost", smatra zastupnik AfD-a u Bundestagu Tino Chrupalla. "Suočavanje s tim bi trebalo biti od najveće važnosti."

Tino Chrupalla

Tino Chrupalla

Chrupalla je potpredsjednik Zastupničkog kluba AfD-a u njemačkom Bundestagu i pretendent na mjesto predsjednika stranke. Mnogi u AfD-u to u najmanju ruku vide kao dobro rješenje, ako se Alexander Gauland, jedan od dvoje predsjedavajućih, ne bude više kandidirao. Odluka će biti donesena na stranačkom kongresu u studenome.

Novi birači na vidiku?

Njemački desni populisti su politička posljedica kriza. Kriza eura ih je takoreći porodila, tada još samo kao građanski prosvjed za financijsku stabilnost i sigurnost imovine. U izbjegličkoj krizi 2015./2016. AfD je bio jedina stranka koja je konzekventno kritizirala vladinu migrantsku politiku. To joj je osiguralo ulazak u sve pokrajinske parlamente. Ankete trenutačno pokazuju stagnaciju podrške, osim u uporištima AfD-a u istočnoj Njemačkoj.

Ali sada bi moglo doći do nove krize. Automobili koji koriste benzin ili dizel važe kao ubojice klime. A oni su veliki dio onog što se širom svijeta prepoznaje kao "Made in Germany" i time su odlučujući faktor za njemačku konjunkturu koja u mnogome ovisi od izvoza. Dilema: CO2 je loš za klimu, ali manje automobila znači u prvom redu slabljenje gospodarstva.

U stvari se radi o klimi

"Trenutno rasprava o klimi više veže birače za AfD nego strahovi od gospodarskog pada", kaže Renate Köcher, šefica Instituta za demoskopiju Allensbach. Jer: "kada se radi o pitanjima klime AfD se znatno razlikuje od drugih stranaka."

To se uvijek iznova čuje od političara AfD-a u Bundestagu. Naime, oni poriču mjerljiv ljudski utjecaj na klimu. "Većina ih smatra da je rasprava o klimi pretjerana i na klimatsku politiku drugih stranaka gledaju veoma kritički", kaže Renate Köcher. Ona smatra da je tema klima ono što danas snažno povezuje pristaše AfD-a, slično kao što ih je 2015. povezivala tema migrantske politike. 

S lijeva na desno

Philipp Manow

Philipp Manow

Ali zar nisu rad i socijala u stvari teme za prosvjede ljevičara? Politolog Manow kaže kako si teško u ovom trenutku može zamisliti prosvjedne glasove za lijeve stranke. S jedne strane, SPD i stranka Ljevica gube svoju tradicionalnu radničku klijentelu. Dok AfD, s druge strane, predstavlja također "socijalno-politički profil". No, mišljenja se u toj stranci znatno razlikuju.

Chrupalla kaže da je zadnjih godina posebno patila srednja klasa dok se istovremeno stvorila jedna čitava klasa novih super bogataša. On za to krivi i ljevicu koja je, smatra on, „potpuno zakazala". Jer deregulacija financijskih tržišta – kao središnji aspekt globalizacije – bila je upravo "socijaldemokratski projekt", što je u Njemačkoj podupirao kancelar iz redova SPD-a Gerhard Schröder (1998.-2005.).

Kao prije stotinu godina?

Ponavlja li se onda povijest? Recesija, uspon desničara, kraj republike - kao 1920-ih i '30-ih godina? Manow upozorava na opasnost od histeriziranja koje političkoj klimi „čini sve drugo samo ne dobro". Usporedbe s 1933., kada su nacionalsocijalisti došli na vlast, on smatra "budalaštinom i intelektualnim lakoumljem". Situacija je tada bila znatno ekstremnija. AfD je tu, smatra on, više kao znak da postoje problemi. A kod ovih problema bi trebalo doći do političkog suočavanja s njima, zahtijeva Manow.

Pogledajte video 04:56

Što je tajna uspjeha AfD-a na istoku Njemačke?

Situacija je neusporediva, kaže i Renate Köcher. Ekonomska i politička situacija danas je potpuno drugačija i ne postoji prirodni zakon koja stranka stvarno profitira od kriza. Kod gospodarske krize reakcija građana bi ovisila o tome nose li se vladajuće stranke pragmatično i uvjerljivo sa situacijom, objašnjava Renate Köcher. "A kada je o ekonomskim kompetencijama riječ, građani kao i ranije imaju najviše povjerenja u CDU/CSU."

14. studenoga objavljuju se nove brojke o gospodarskim rezultatima. Stručnjaci računaju s daljim padom. Do "tehničke recesije" dolazi kada se dva kvartala uzastopno bilježi gospodarski pad - što bi onda bio slučaj. A kako bi se stvari nakon toga mogle razvijati – o tome stručnjaci nemaju jedinstveno mišljenje.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic