Razlozi za i protiv isporuke teškog naoružanja Ukrajini | Politika | DW | 27.07.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Njemačka

Razlozi za i protiv isporuke teškog naoružanja Ukrajini

Već mjesecima se u Njemačkoj diskutira o izravnom slanju teškog naoružanja Ukrajini. Savezna vlada je do sada bila protiv toga. Koji su razlozi idu u prilog tezi da oružje treba slati, a koji su protiv nje?

Panzerhaubitze 2000

Panzerhaubitze 2000

Sve su glasniji oni koji zahtijevaju direktno slanje njemačkog teškog naoružanja Ukrajincima. Prije svega su to glasovi političara iz vladajuće koalicije (iz stranaka Zelenih i FDP-a), a već duže vrijeme to zahtijevaju i iz Unije CDU/CSU. U Ukrajinu su na primjer stigla tri njemačka oklopna vozila tipa Geparda, a u utorak (26.6.) je ministrica obrane Christine Lambrecht potvrdila da su Ukrajincima isporučeni višecijevni bacači raketa tipa Mars II.  


Takozvani „Ringtausch“ ne funkcionira najbolje – to je postupak u okviru kojeg druge članice NATO-a (na primjer Slovenija) Ukrajincima dostavljaju svoje naoružanje starijih generacija – sovjetske ili ruske proizvodnje. Zauzvrat Nijemci opskrbljuju partnere iz NATO-a modernijim naoružanjem Made in Germany. Obzirom na manjkavosti „Ringtausch“ modela, čuju se zahtjevi za direktnim slanjem njemačkog oružja. Donosimo razloge pro i contra te odluke.

Je li Njemačka već isporučila teško naoružanje?

Olaf Scholz

Savezni kancelar Olaf Scholz


Njemačka je u dva navrata isporučila teško naoružanje Ukrajincima. No, broj komada samog oružja nije baš pretjerano visok. U lipnju je isporučeno sedam tenkovskih haubica 2000. Ministrica Lambrecht je na NATO-summitu u Madridu najavila da će Nijemci, zajedno s Nizozemcima, isporučiti Ukrajincima još šest modela tog oružja, od čega bi tri bila iz Njemačke. Ta haubica izgleda kao ogroman tenk, radi se o najmodernijem artiljerijskom oružju koje posjeduje Bundeswehr. Ono može pogoditi ciljeve na udaljenosti od do 40 kilometara, zato se te haubice koristi ponajprije iza linije fronta.  

Isto to vrijedi i za višecijevne bacače raketa tipa Mars II. Najavljeno je slanje tri sustava Ukrajincima, koji su već dobili tri spomenuta Geparda. Ukupno bi Nijemci u Ukrajinu trebali poslati 30 sustava za protuzračnu obranu koji su proizvedeni u pogonima njemačke industrije. Osim preostalih, ranije obećanih Geparda, Ukrajina još uvijek čeka na jedanaest modernih sustava protuzračne obrane tipa Iris-T, koje Ukrajinci žele kupiti kod njemačkih proizvođača oružja. Sudeći po pisanju lista “Welt am Sonntag”, isporuka tog oružja, što je u Bundestagu najavio kancelar Olaf Scholz, bi se mogla otegnuti do konca ove godine – zbog toga što još nisu prikupljene sve potrebne dozvole za izvoz oružja. 

Što bi Nijemci još trebali isporučiti izravno u Ukrajinu?

U Njemačkoj se već duže vrijeme raspravlja o slanju većih, direktnih pošiljki oklopnih vozila, n primjer borbenih tenkova. Obzirom na činjenicu da program koji se zove “Ringtausch” za sada slabo funkcionira, obzirom da sve dugo traje i još uvijek nije uspješno okončan ni s jednom zemljom koja u njemu sudjeluje, više zastupnika iz Bundestaga (iz redova Zelenih I FDP-a) zahtijevaju direktno slanje teškog naoružanja vladi u Kijevu. 

Pritom se radi o isporuci materijala kojim raspolaže Bundeswehr, ali i o rezervama kojima raspolaže industrija. Konkretno se predlaže slanje oklopnih vozila tipa Marder koje proizvodi Rheinmetall.

Po mišljenju šefice Odbora za obranu u Bundestagu Marie-Agnes Strack-Zimmermann (FDP), Bundeswehr raspolaže s dovoljnim brojem “Mardera” koje bi mogao dati Ukrajincima – a da ih pritom njemačka industrija Bundeswehru nadoknadi u roku od godine dana. Razgovara se i o slanju drugih oklopnih vrsta vozila (Fuchs ili Leopard) koje su Ukrajincima ponudili njemački proizvođači naoružanja. No, savezna vlada još nije odlučila ništa po tom pitanju. Za izvoz naoružanja je potrebno “zeleno svjetlo” Berlina.  

Zašto njemačka vlada teško donosi odluku o slanju oružja?

U načelu savezna vlada prilikom donošenja odluke o slanju teškog naoružanja mora “odvagnuti” među nekoliko različitih motiva. Prije svega se može čuti obrazloženje kako Berlin djeluje samo koordinirano s drugim partnerskim nacijama, ali ne u okviru NATO-struktura. To u prijevodu znači da Nijemci očito ne žele da se njemački tenkovi nađu u prvim redovima borbe protiv ruskih trupa, odnosno da ne žele da se takve slike pojave u javnosti.  

U tom kontekstu se u prošlosti moglo čuti i mišljenja kako bi slanjem oružja Njemačka i NATO mogli postati strana koja je uključena u ratni sukob. Iako većina sigurnosnih stručnjaka u tome ne vidi kršenje međunarodnog prava, strahuje se da bi mogao porasti rizik od izravnog konflikta s atomskom silom Rusijom.
Osim toga se očito ne želi da Rusija na bojnom polju dođe u posjed modernih zapadnih oružanih sustava. Uzmemo li u obzir sva ta razmišljanja, može se reći da se isporuka tenkovskih haubica 2000 I oklopnih vozila tipa Gepard, odnosno još uvijek neisporučeni višecijevni bacači raketa, uklapa u taj “profil”, odnosno moguće motive za slanje ili neslanje oružja Ukrajini.

Obrazovanje vojnika i održavanje sustava

Osim tih strateških razmišljanja postoje i određeni logistički razlozi zbog kojih Nijemci preferiraju „Ringtausch“ umjesto izravnog slanja oružja. A to je na primjer pitanje izobrazbe i treninga vojnika koji će koristiti neki sustav. Kao opravdanje za „Ringtausch“ do sada se moglo čuti da ukrajinski vojnici dobro poznaju sustave sovjetske proizvodnje, te da ih mogu i znaju koristiti. No, kako rat traje sve duže, i što su problemi oko „Ringtauscha“ sve očitiji, taj argument je sve slabiji. Pogotovo kad se uzme u obzir činjenicu da su Bundeswehr i njemačka industrija već trenirali ukrajinske vojnike za korištenje Geparda. Kako rat bude trajao, teoretski bi sve više ukrajinskih vojnika moglo proći obuku za korištenje i drugih vojnih zapadnih sustava.

Njemački Gepard

Njemački Gepard

 A rezervni dijelovi?

Tu je još jedna važna tema. U situaciji u kojoj neka vojska raspolaže različitim oružanim sustavima iz različitih zemalja, to otežava i dodatno komplicira održavanje, popravke i nabavku rezervnih dijelova. Na koncu konca i mehaničari moraju proći obuku za neki sustav. A Ukrajina je velika zemlja, distance su ogromne. U praksi to znači da nabavka nekog kompleksnijeg oružanom sustava ima smisla samo ako se nabavi određeni broj ili količina tog oružja. 

U redovima njemačke vlade očito postoji i određena sumnja oko toga mogu li doista stari borbeni tenkovi njemačke proizvodnje Ukrajincima pomoći na bojištu? I donijeti im potrebnu prednost? Pogotovo ako ne postoji sigurnost da se za te tenkove može nabaviti i odgovarajuće rezervne dijelove.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu


Tagesschau.de/ARD/ms

Preporuka uredništva