Ratna psihoza zahvaća i Njemačku | Priča dana | DW | 21.03.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Rat i strah

Ratna psihoza zahvaća i Njemačku

Nijemci su zapravo desetljećima živjeli na prvoj bojišnici Hladnog rata: tko god da krene na njemačkom području bi ostala radioaktivna pustinja. Ova kriza pogađa i mlade, a još više one koji se sjećaju rata.

Uza sve nevolje sad je došao i rat u Ukrajini, a tmurno raspoloženje sve više zahvaća i Njemačku. Psihoza se najprije vidi po policama samoposluga:mnogi stvaraju zalihe ulja i brašna jer je Ukrajina bila jedan od glavnih izvora tih namirnica, a i Udruga proizvođača ulja za prehranu objavljuje kako se "može računati" s ograničenjem isporuka suncokretovih sjemenki, lana i soje. Brašno je zapravo teško skladištiti, zato se za svaki slučaj opet kupuje tjestenina kao i prije pandemije. Ovaj puta barem toaletni papir nije toliko tražen.

Barem za dio stanovništva, trgovci i vlada ih mogu uvjeravati do sudnjeg dana kako ne prijete nestašice, ali i ispitivanje javnog mnijenja agencije Forsa pokazuje kako 69% upitanih misli da će NATO, a tako i Njemačka biti uvučeni u rat. Njih 64% očekuje pogoršanje gospodarskog stanja, no golema većina je svjesna da tu ne mogu učiniti ništa i da nekakve zalihe neće mnogo pomoći.

No rat Rusije protiv države koja nije daleko od Njemačke - i veliko je pitanje, hoće li tamo stati je duboko uznemirio ovdašnje stanovništvo. To se vidi i po broju poziva telefonskom dušobrižništvu. "Upiti su postali veoma intenzivni", kaže nam Christina Zajeckowski iz telefonskog dušobrižništva Kölna. Ljudi se boje da bi rat mogao doći u Njemačku sa svim što to znači: "Da poginu članovi obitelji i prijatelja, da im bude razoren njihov dom, da se događaju svi užasi koje vide preko medija". Kaže kako ljudima pomaže već i "da s nekim razgovaraju o svojim strahovima ili da izgovore najgore što si mogu zamisliti".

Dresden 1946. godine

Njemačka jest zemlja mira i obilja, ali još je mnogo ljudi naraštaja koji se odlično sjećaju rata i gladi koja je vladala. A ovo je i bila zemlja gdje su desetljećima bile suočene atomske sile - i tu bi prvo sve bilo pretvoreno u radioaktivnu pustinju, tko god da počne.

Sjećaju se što zapravo znači rat

Zovu i mladi ljudi koji strahuju za svoju budućnost i koji su mislili da će živjeti u Europi gdje vlada mir, ali i pripadnici naraštaja koji se sjećaju ili rata ili teških dana odmah nakon njega. Taj naraštaj je "sve potisnuo u doba mira, ali sad im je sve opet došlo pred oči", kaže i Thomaas de Vachroi iz Evangeličkog crkvenog kruga četvrti Neukölln u Berlinu. On vodi crkvenu stambenu zadrugu prikladnu i za invalide tako da tamo živi i mnogo starijih osoba. "Oni se užasno boje da bi u jednom trenutku bila prekoračena crvena linija i da NATO intervenira, a onda vide sve crno. Moram vam iskreno reći da u međuvremenu i ja mislim slično."

Kao i inače, stariji ljudi se više ne brinu za sebe, nego za svoju djecu i unuke: Vachroi uvijek iznova sluša kako mu objašnjavaju kako "moji unuci niti ne znaju što smo mi doživjeli nakon rata. Preživjeti glad, odlaziti na polja da bi se našlo nešto za jesti, nemati uopće odjeće". Stare ljude sve ovo teško pogađa: "Sjede tako pred vama i razmišljaju, moj Bože, što će se sad dogoditi s ovim svijetom?"

Mnogi su u takvoj depresiji da trebaju i liječničku pomoć, a predsjednik Udruge liječnika Frank Ulrich Montgomery njihove bojazni od rata i razaranja shvaća veoma ozbiljno: "Važno je da ih se shvati, a ne da im se umanjuje ono što osjećaju", izjavio je za listove skupine Funke. Strah od atomskog rata nije sasvim racionalan strah, tako da ne pomaže niti "suprotstaviti se samo racionalnim argumentima".

Jedan njemački prepper u svom podrumu u Kleveu

Stephan B. iz Klevea je čitavog života bio spreman na baš svaku nedaću: ponosno pokazuje svoj podrum i priručni nužnik.

Prepperi likuju

Racionalni i argumenti bilo kakve vrste još manje pomažu u raspravama s prepperima - osobama koje čitavog života vjeruju kako rat samo što nije počeo i pripremaju se na njega. Sad su uvjereni da im ovaj Putinov rat tek potvrđuje ono što su oduvijek vjerovali i za što su se pripremali.

No dok su do sad i njihove nastupe na društvenim mrežama pratili samo rijetki - a i oni uglavnom da se dobro zabave, sad je mnoštvo klikova na njihove "savjete" o naprtnjačama u kojima je sve potrebno za preživljavanje, o tabletama joda u slučaju radioaktivnosti ili o generatorima električne energije. U tu kategoriju "Savjeti preppera za početnike" pripadaju i video-snimke naslova kao što su "Rat Rusije i Ukrajine. Što sad treba učiniti?" ili "Može li se preživjeti radioaktivno zračenje?" Pobjeda njihove kronične paranoje je i naslov priloga na društvenoj mreži "Prekasno za brigu u slučaju krize? Sad je stvarno još sasvim malo vremena".

Postrojenje i bunker Malachit u bivšem DDR-u

Sa obje strane granice nekadašnje dvije Njemačke su se gradili atomski bunkeri za tamošnju vrhušku. Ali privatni atomski bunker, obzirom što bi bilo da doista izbije nuklearni sukob, ako se bolje razmisli - jedva da ima ikavog smisla.

Koliko košta atomski bunker?

No još od doba Hladnog rata posvuda u svijetu, pa tako i u Njemačkoj ima tvrtki koje doista nude gradnju bunkera i sličnih skloništa. Tako i u tvrtki Bunker Schutzraum Systeme Deutschland BSSD (Sustavi bunkera i skloništa Njemačke) sa sjedištem u Berlinu pljušte pozivi građana. "Prije je bilo možda dvjestotinjak poziva naše internetske stranice na dan, kako je rat počeo ih ima preko 10 tisuća", kaže nam Mark Schmiechen koji je u BSSD-u zadužen za odnose s javnošću. 

Građane zanima njihova čitava ponuda, od malih čeličnih skloništa, brzih skloništa za zaposlene neke tvrtke pa do uređenja podruma ili garaža u sklonište i gradnje pravih bunkera koji bi trebali biti zaštita i u slučaju atomskog udara. Zanimanje je toliko da je ta tvrtka otvorila još šest telefonskih linija, a svi telefoni neprestance zvone, tvrdi Schmiechen.

Mnogi čak ne žele naručiti bunker, nego samo od njih žele znati što trebaju učiniti u slučaju nužde. "Tako nas je nazvala jedna mlada žena koja se požalila kako ne zna niti kome da se obrati. Kaže da je zvala policiju, zvala je i državnu službu i nitko joj nije mogao dati neki savjet pa je tako nazala nas i pitala, možemo li to barem mi."

Burza električnom energijom u Leipzigu

Vodovod, električna energija, plin, novčani sustav i banke, zračni ili čak cestovni i brodski promet... Mnoštvo je točaka izloženih cibernapadu što bi itekako pogodilo građane ove zemlje. To jest realna prijetnja.

Neke opasnosti treba "uzeti ozbiljno"

I dok je doista teško dati odgovor što bi pomoglo na primjer u slučaju atomskog napada - jer to onda nije stvar skloniti se na sigurno koji sat, dan ili tjedan, nego najvjerojatnije u tom skloništu provesti ostatak života, niti državne službe ne mogu posve isključiti napad ruskih hakera na infrastrukturu Njemačke. Tu je i njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser apelirala na građane da "shvate ozbiljno" mogućnost internetskog napada na sustav vodoopskrbe, električne energije ili drugih infrastrukturnih čvorišta.

Nema tome dugo, na početku pandemije korone da su se njemački mediji izrugivali njemačkom Uredu za zaštitu stanovništva i pomoć u katastrofama (BBK)kad je građanima savjetovao da stvore pričuvu svega što im može biti potrebno za deset dana života. Sad se osjećaju potvrđeni u svojim upozorenjima i na svojoj web-stranici objavljuju kako ova prijetnja "nije dočekala nespremnom njemačku vojsku, ali niti nas obzirom na zadaće našeg ureda", piše BBK.

I njihov ured je pretrpan pozivima i upitima građana, a otvorili su i posebnu stranicu gdje prate rat u Ukrajini. Našu želju za razgovorom su odbili s obrazloženjem kako "zbog trenutnog stanja, na žalost za to nemaju slobodnih termina".