Rat protiv Irana - što sve je dosada pogođeno u Teheranu?

Izrael i SAD napali su Iran 28. veljače 2026. godine. Do sada je prvenstveno bila gađana vojna infrastruktura. Prema medijskim izvještajima, posebno su teško oštećene tvornice raketa, skladišta benzina i nafte i brojne lansirne rampe za rakete.

Međutim, pogođeni su i civilni objekti te povijesne i arheološke znamenitosti, poput palače Golestan. U napadima je poginulo na stotine ljudi, među njima i velik broj djece, dok su desetine tisuća osoba ranjene.

Koji vojni objekti su pogođeni?

Prema informacijama Washington Posta od nedjelje, tijekom prva četiri tjedna rata pogođena su četiri središnja proizvodna postrojenja te najmanje 29 baza za lansiranje raketa. Šteta se uglavnom odnosi na objekte za proizvodnju čvrstih i tečnih goriva, koja su osnova za pogon iranskih raketa kratkog i srednjeg dometa. Institut za istraživanje rata (Institute for the Study of War) dokumentirao je napade na više od 20 raketnih baza tijekom dosadašnjeg sukoba.

Satelitski snimci, prema navodima Washington Posta, pokazuju da su u vojnim kompleksima Khojir, Parchin, Hakimiyeh i Shahroud uništene desetine objekata. Također su zatrpani ili oštećeni brojni ulazi u tunele, u kojima se rakete skladište pod zemljom.

Američka vojska je nedavno također objavila svoju procjenu: prema navodima njenih predstavnika, više od dvije trećine iranskih proizvodnih kapaciteta za rakete i dronove je pogođeno, javlja novinska agencija AFP 26. ožujka. Oštećena je i većina brodogradilišta.

Do sada su američke oružane snage, prema riječima komandanta Centralne komande SAD-a (Centcom), admirala Brada Coopera, pogodile više od 10 000 vojnih ciljeva. Cooper je to objavio u video-poruci objavljenoj u srijedu na platformi X.

Energetska postrojenja i civilni objekti kao ciljevi

Prema medijskim izvještajima, u zračnim napadima su dosada pogođena neka ključna energetska postrojenjau Iranu. Posebno je teško stradalo plinsko polje South Pars. Najveće do sada otkriveno nalazište prirodnog plina na svijetu, smješteno u Perzijskom zaljevu, zajednički eksploatiraju Iran i Katar. Ovo polje je od središnjeg značaja za iranski energetski sektor i pokriva oko 70 posto domaće opskrbe plinom.

Prema navodima Iranskog Crvenog polumjeseca od nedjelje, više od 100.000 civilnih objekata je oštećeno ili uništeno. Samo u glavnom gradu Teheranu pogođeno je gotovo 40 000 stambenih zgrada i poslovnih objekata, navela je ova humanitarna organizacija na platformi X.

Navodno je napadnuto i oko 600 škola te skoro 300 zdravstvenih ustanova. Ovi podaci se ne mogu nezavisno potvrditi.

Iransko ministarstvo zdravstva priopćilo je, prema informacijama njemačke novinske agencije DPA, da je od početka rata poginulo više od 1.900 ljudi, među njima 240 žena i više od 200 djece. Ranjeno je više od 24 800 osoba, navodi agencija.

Oštećene povijesne građevine

Prema agencijskim izvještajima, bombardiranjem su oštećeni i desetci kulturno-povijesnih građevina i lokaliteta, uključujući palaće, džamije i stara arheološka nalazišta. Među njima je i palaća Golestan u Teheranu, koja je od 2013. godine na listi svjetske kulturne baštine UNESCO-a.

Vlada je širom zemlje zabilježila štetu na 131 povijesnom objektu, navodi se u priopćenju objavljenom u ponedjeljak. Najteže je pogođen Teheran s 61 oštećena objekta/lokacije, zatim kulturna metropola Isfahan s 23 oštećena kulturna dobra, uključujući i poznatu palatu Chehel Sotun.

Neposredno nakon početka rata, iranska vlada je pozvala na zaštitu kulturnih institucija. UNESCO je objavio je da je „svim uključenim stranama dostavio geografske koordinate svjetske baštine i drugih značajnih kulturnih spomenika kako bi se izbjegla moguća oštećenja“.