1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rasizam - veliki problem u Njemačkoj

Elizabeth Schumacher
12. siječnja 2023

Prvi izvještaj njemačke vlade o rasizmu pokazuje da glavni problem nije samo nasilje, već i sustavni i svakodnevni rasizam. Prva povjerenica za borbu protiv rasizma traži okončanje višegodišnjeg ignoriranja tog problema.

https://p.dw.com/p/4M4AL
Reem Alabali-Radovan
Reem Alabali-RadovanFoto: Christian Ditsch/epd-bild

"Rasizam nije apstraktan koncept, već bolna stvarnost za mnoge ljude u našem društvu", rekla je njemačka političarka Reem Alabali-Radovan u srijedu, predstavljajući prvi objavljeni vladin godišnji izvještaj o rasizmu u Njemačkoj. Reem Alabali-Radovan, inače rođena u Moskvi, je povjerenica njemačke vlade za borbu protiv rasizma. To povjerenstvo je tek nedavno osnovano. Ona je istaknula nužnost veće podrške onima koji su pogođeni rasizmom, ali i potrebu da se prizna svakodnevni strukturalni rasizam u cijeloj zemlji - nakon "godina ignoriranja ovog pitanja".

Iako je Komisija za migracije, izbjeglice i integraciju u posljednjih 13 godina po dva puta objavljivala izvještaje o položaju doseljenika i njihovih potomaka u Njemačkoj, ovaj novi izvještaj trebao bi popuniti praznine u tim studijama i po prvi put pružiti "sveobuhvatan prikaz rasizma u Njemačkoj".

Ured povjerenice Reem Alabali-Radovan je, kako bi sastavio sveobuhvatan izvještaj, usporedio reprezentativne studije koje su provele druge organizacije, na primjer Nacionalni monitor za diskriminaciju i rasizam (NaDiRa) koji je obavio 5.000 telefonskih intervjua na temu rasizma. Studija NaDiRa, za razliku od većine postojećih kvantitativnih studija, ne samo da je ispitala pripadnike većinske populacije, već i skupine potencijalno suočene s iskustvima rasizma, dajući i njihove poglede na ovaj problem.

Iako Njemačka još uvijek nema standardnu pravnu definiciju rasizma u novom izvještaju korištena je definicija koju je dala vladina studija o integraciji iz 2021. godine. Tu se navodi da su rasizam „vjerovanja i prakse koje se temelje na sustavnoj devalvaciji i isključivosti kao i nedostacima određenih grupa stanovništva kojima se pripisuju biološki ili kulturološki konstruirane, nepromjenjive i navodno inferiorne karakteristike i ponašanja".

"Moj zločin su moja boja kože i nakit koji nosim"

Povratak na rasističke stereotipe"

Istraživanje je pokazalo da oko 90% stanovnika prepoznaje rasizam kao problem u Njemačkoj, dok je oko 22% izjavilo da je osobno pogođeno njime. U 2022. službena statistika je zabilježila 1.042 „politički motivirana" nasilna kriminalna djela, od kojih je oko dvije trećine imalo rasističku pozadinu. Međutim, kako se navodi u izvještaju, nevladine organizacije i službe su objavile da su primile najmanje 1.391 poziv vezan za fizičke napade.

Reem Alabali-Radovan je predstavila izvještaj baš u vrijeme ponovo pokrenute rasprave o integraciji nakon uličnog nasilja u novogodišnjoj noći u etnički mješovitim četvrtima Berlina i drugih gradova. „To se koristi kao izgovor za izražavanje predrasuda o etničkoj pripadnosti ljudi koji su navodno koristili eksploziv za napad na policiju i hitne službe", rekla je njemačka povjerenica za borbu protiv rasizma. "Debata o situaciji u novogodišnjoj noći pokazuje da čak i 2023. moramo naučiti kako razgovarati o društvenim pitanjima bez vraćanja na rasističke stereotipe", dodala je ona.

„Rasizam nisu samo mržnja i nasilje"

No Alabali-Radovan je u svom obraćanju željela naglasiti da se rasizam ne manifestira samo kao „mržnja i nasilje", već i na primjer u rutinskoj mikro-agresivnosti, sustavne isključenosti s tržišta rada i nekretnina, nedostatku zastupljenosti na pozicijama vlasti i moći, policijskoj brutalnosti i diskriminaciji u školi ili u liječničkim ordinacijama.

Sam izvještaj naglašava potrebu da se razdvoje pitanja koja su prethodno tretirana zajedno– kao što su spajanje rasizma i ksenofobije, kao i istraživanje pojava rasizma isključivo protiv, naprimjer, Nijemaca crne boje kože ili Nijemaca muslimanske vjere, Nijemaca–Židova, Nijemaca Sintija ili Roma odnosno Nijemaca azijskog porijekla.

Izvještaj diferencira manifestacije rasizma

"Ne bi se smjelo dogoditi da žena s hidžabom i istim kvalifikacijama kao žena s imenom koje zvuči „njemački" ima četiri puta manje šanse da bude pozvana na razgovor za posao," rekla je Alabali-Radovan osvrćući se na statistike u dijelu izvještaja o islamofobiji. U jednoj anketi njen ured je primijetio da je "jedna trećina ispitanika rekla da bi doseljavanje muslimana u Njemačku trebalo ograničiti, a 27% smatra da u Njemačkoj živi previše muslimana".

Kada je u pitanju rasizam protiv crnaca, ispitano je oko 886 osoba, koje su prijavile da su bile žrtve ili svjedoci rasističkih napada. 74,1% njih je reklo da nije zadovoljno načinom na koji su vlasti riješile njihovu tužbu. U izvještaju se također navode prepreke s kojima se mnogi suočavaju u prijavljivanju incidenata – bilo da se radi o strahu od odmazde, odbacivanju, ili čak neznanju da je ono što im se dogodilo - zločin.

Deutschland, Hanau | Protest gegen Rassismus
Demonstracije protiv rasizma u Hanauu, gradu u kojem je 2020. devet ljudi ubijeno iz rasistički motivaFoto: Dursun Aydemir/AA/picture alliance

Studija je također istaknula pitanje diskriminacije Nijemaca azijskog porijekla, posebno od početka pandemije COVID-a 19. Otprilike polovica od 700 ispitanih Nijemaca azijskog porijekla izjavila je da su iskusili rasizam direktno povezan s lažnim percepcijama o pandemiji. To ne znači, naglašava se u izvještaju, da antiazijski rasizam – uključujući nasilne napade – nije bio problem i prije izbijanja korone 2020. godine.

Grupa koja se suočila s najotvorenijim neprijateljstvom, navodi se u izvještaju, bili su Sinti i Romi. "Oko 29% stanovnika… priznalo je da gaji antipatiju prema ovim grupama. Ovaj rezultat je, s obzirom na genocid nad Sintima i Romima (za vrijeme Drugog svjetskog rata), više nego alarmantan."

"Zakašnjeli ali hitno potreban signal"

Imajući na umu ova pitanja, Alabali-Radovan je najavila da njen ured planira implementirati sljedeće mjere: ojačati savjetodavne službe u zajednici, osigurati njihovu bolju povezanost, stvoriti stručni panel koji će savjetovati vladu po pitanju borbe protiv rasizma, uključujući kreiranje pravne definicije rasizma, pooštriti zakon protiv govora mržnje na internetu i osigurati da se politički lideri na državnoj, gradskoj i lokalnoj razini više bave borbom protiv rasizma.

Njemačka neovisna povjerenica za borbu protiv diskriminacije Ferda Ataman pozdravila je izvještaj kao "zakašnjeli, ali hitno potreban signal". "Ovo je prvi put da je vlada jasno stavila do znanja da borba protiv rasizma mora biti glavni prioritet", rekla je ona i dodala: "Izvještaj pokazuje da rasizam ostaje problem u Njemačkoj."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu