1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rade oni kojima to ne treba

6. kolovoza 2023

Preko ljeta i mnogi mladi rade da bi poboljšali svoj džeparac. Po istraživanju, prije svega rade oni kojima to ne treba: djeca imućnih kojima je tata „preko veze“ našao mali posao.

https://p.dw.com/p/4Up1U
Mladić pred računalom
Foto: Jonas Walzberg/dpa

Kod 17-godišnjaka u Njemačkoj u razdoblju od 2018. do 2020., njih čak 41,7% je uz školu i osobito sad, za vrijeme ljetnih praznika imalo i dodatni posao. To je utvrdio Institut njemačkog gospodarstva iz Kölna, ali još je zanimljivija pravilnost koja je utvrđena ovim, upravo objavljenim istraživanjem: što su im roditelji imućniji, to je vjerojatnije da će negdje nešto raditi. Djeca obitelji kojima je doista potreban svaki euro će najvjerojatnije ostati kod kuće.

Tako ispada da 52% mladih iz dobrostojećih obitelji ide malo popuniti svoj džeparac – veoma često je to u Njemačkoj „da si mali zaradi za auto-školu“, a samo 31,5% potomaka obitelji slabih prihoda zarađuje „sa strane“. Voditelj istraživanja, Wido Geis-Thöne ukazuje da rade najviše oni kojima nije problem platiti ne samo auto-školu nego i auto „za malog": „Ako roditelji spadaju u gornju šestinu stanovništva po prihodima, kod njih ide raditi oko 60% njihovih 17-godišnjaka. Ako spadaju u najsiromašniju šestinu, to je jedva 30%"

„Moguće objašnjenje za pozitivnu povezanost između obiteljskih prihoda i radnog iskustva mladih leži u socijalnoj povezanosti roditelja“, misli Geis-Thöne. Tata i mama iz imućnih krugova imaju veze s ljudima koji će lako dati posao njihovim mališanima.

Vozilo autoškole u prometu
Veoma je često da se "mali" pošalje nešto zaraditi sebi za auto-školu. Zanimljivo je da najčešće idu raditi djeca roditelja koja imaju dovoljno i za njegovu autoškolu, auto, a mogli bi lako kupiti i samu školu...Foto: Alexander Stein/JOKER/picture alliance

Da mali nauči što je posao"

Tu se osobito ističu djeca iz obitelji poduzetnika, ali nemaju problema svoje mlade poslati nešto malo zaraditi i obitelji fakultetski obrazovanih roditelja. Njihova djeca u pravilu kreću njihovim stopama, dakle pohađaju gimnaziju – i gimnazijalci su uvjerljivo brojniji među takvim „ljetnim radnicima“ nego učenici ostalih oblika srednjeg školovanja.

Doduše ispitivanje ne obuhvaća koje poslove ti mladići i djevojke rade, ali kod teškog i opasnog fizičkog rada se takve „sezonce“ niti ne smije zapošljavati. Najčešće je riječ o nekakvom uredskom i drugom poslu gdje će oni „malo pomagati“.

Jer i razlog zašto se uopće ide raditi nije samo novac. Doduše naravno da je i novac važan za preko dvije trećine upitanih, ali tu ima i drugih razloga, objašnjava voditelj istraživanja. „Što su imućniji roditelji, to je mladima važnije upoznati i  svijet rada.“ To je argument za 30% mladih imućnih roditelja, a tek 25% onih manje imućnih.

A i Geis-Thöne ističe kako je tu riječ o poslovima „inače bliskim njihovom životnom stilu“ – dakle sin direktora neće stajati s lopatom uz miješalicu za beton. Ali gospodin direktor će rado poslati svog malog da „stekne relevantnu kompetentnost i rutinu u radnom svijetu“ – pa makar slagao svežnjeve spisa koji će ionako otići u stari papir kad „mali“ završi svoju karijeru u firmi tatinog prijatelja.

aš(agencije)

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu