1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Foto: Anatoly Maltsev/Pool via REUTERS/File Photo

Putin - slučaj za Haag?

2. ožujka 2022

Političari traže postupanje Međunarodnog kaznenog suda protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina. Glavni tužitelj u Haagu najavljuje istrage. No međunarodno kazneno pravo ima svoje granice.

https://p.dw.com/p/47sON

Glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda istražuje ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Ukrajini od 2014. godine. Karim Khan najavio je u ponedjeljak navečer da bi istraga sada trebala uključiti i "sve nove moguće zločine" počinjene u Ukrajini. Znači li to da će šef ruske države Vladimir Putin u dogledno vrijeme biti na optuženičkoj klupi?

Međunarodni kazneni sud je stalni sud sa sjedištem u Haagu. Organizacijski je izvan Ujedinjenih naroda. Njegova pravna osnova je Rimski statut iz 1998. Nadležan je za procesuiranje četiri temeljna zločina: genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i zločine agresije – pri čemu je posljednji priključen kasnije.

Sudu su se pridružile 123 države. Rusija i Ukrajina nisu među njima. Obje su države potpisale statut, ali ga nisu ratificirale. Unatoč tome sudu je dopušteno istraživati zločine s područja međunarodnog prava u Ukrajini - putem takozvanog "ad hoc" priznavanja njegove nadležnosti. Država koja nije ugovorna strana može zamoliti ovaj sud da preuzme kazneni progon tih djela.

Ruska oklopna vozila na okupiranom Krimu
Ruska oklopna vozila na okupiranom KrimuFoto: Konstantin Mihalchevskiy/SNA/imago images

Ukrajina je to učinila 2014. i 2015. nakon ruske aneksije poluotoka Krima s dvije deklaracije, pri čemu se posljednja, prema riječima glavnog tužitelja, neograničeno primjenjuje na sve navodne zločine na teritoriju Ukrajine. On sada svoju nadležnost temelji na ovoj deklaraciji, također i s obzirom na trenutni razvoj događaja.

Napadački rat se ne može voditi

No, to omogućava samo istrage zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i genocida, ali ne i zločin agresije, objašnjava stručnjak za međunarodno kazneno pravo Christoph Safferling sa Sveučilišta Erlangen-Nürnberg. Jer ad hoc deklaracija prema pravilima Rimskog statuta to ne obuhvaća.

Zločin agresije je počinjen, smatra Safferling: "Rusija napada Ukrajinu oružanom silom, a da nema ikakve osnove za legitimitet u povelji UN-a. Time je počinjen zločin agresije."

Prema Rimskom statutu, napadi na civilno stanovništvo ili općenito vođenje napada također su ratni zločin. Preduvjet je, međutim, da je oružani sukob već u toku. "Ratni zločini se uvijek odnose na pojedinačnu vojnu operaciju", kaže stručnjak za međunarodno kazneno pravo.

Prije nego što je glavni tužitelj Khan najavio da će svoju istragu proširiti na aktualne događaje, Litva je već najavila da se želi obratiti Međunarodnom kaznenom sudu za istragu mogućih ratnih zločina koje je Rusija počinila u Ukrajini.

Međunarodni kazneni sud
Međunarodni kazneni sud može postupati na zahtjev, ali i samostalnoFoto: Peter Dejong/AP/picture alliance

Jedan takav zahtjev države ugovornice nije nužan. Jer, glavni tužitelj može istraživati i po službenoj dužnosti, kaže Safferling. Međutim, sudac bi, kako on kaže, onda morao odobriti službeno pokretanje istrage.

I glavni tužitelj je ukazao na obje mogućnosti: stvari bi se, kaže on, mogle ubrzati kada bi jedna od ugovornih strana uputila zahtjev njegovom uredu. “To bi nam omogućilo da aktivno i odmah nastavimo s našom neovisnom i objektivnom istragom", rekao je glavni tužitelj.

Pravda polako stiže

No koliko je vjerojatno da će Putin zapravo ikada završiti pred Međunarodnim kaznenim sudom? "Pa, sada ne bih mogao mirne savjesti reći gospodinu Putinu da nikada neće završiti pred kaznenim sudom. On mora računati s tim da će se to dogoditi", kaže Safferling.

I nije samo sam šef ruske države taj koji bi se mogao naći na meti tužitelja: "Kaznena odgovornost za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinje s vojnikom, a završava s vrhovnim zapovjednikom", napominje Safferling.

No, mora se, kako kaže, reći i da kazneni sud neće uskoro moći provesti kazneni postupak. Safferling naglašava da je pravosuđe sporo. Ipak, to je, kaže, velika promjena u odnosu na prije 40 ili 30 godina. Sada postoji međunarodno pravosuđe koje je zaista aktivno, kaže on. Čak i nakon završetka sukoba omča oko vrata ratnih zločinaca i zločina protiv čovječnosti sve se više steže, kaže Safferling.

Ruski napad u Harkivu
Ruski napad u HarkivuFoto: Ukraine Emergency Ministry press service/AFP

Nema imuniteta pred Međunarodnim kaznenim sudom

Inače, Putin ne uživa imunitet kao predsjednik pred Međunarodnim kaznenim sudom. Članak 27. Rimskog statuta izričito kaže da "službeni položaj šefa države ili vlade, člana vlade ili parlamenta, izabranog predstavnika ili dužnosnika bilo koje vlade, ne oslobađa osobu od kaznene odgovornosti". „Međunarodni kazneni sud utemeljen je upravo zato da procesuira aktualne šefove država", kaže Safferling.

Drugačije bi izgledalo u slučaju kazneno-pravnog gonjenja u Njemačkoj pred nekim domaćim sudom. Ratni zločini i zločini protiv čovječnosti također se mogu procesuirati u Njemačkoj čak i ako nemaju vezu s Njemačkom - tj. ako ni počinitelj niti žrtva nisu Nijemci, a mjesto zločina je također u inozemstvu. Ali tada vrijedi načelo međunarodnog prava o imunitetu šefova stranih država. Oni ne mogu biti procesuirani u stranim zemljama.

No, čim Putin više ne bude na dužnosti mogao bi biti optužen i u Njemačkoj, kaže pravni stručnjak Safferling. On smatra da bi sve zemlje svijeta sada trebale pokrenuti istrage kako bi signalizirale: "Mi tako nešto ne toleriramo i učinit ćemo sve što je u našoj moći da to bude procesuirano i kažnjeno; da se sloboda kretanja tih ljudi toliko ograniči da više nemaju priliku napustiti svoju domovinu."

Ograničenje slobode kretanja se osigurava tjeralicama Međunarodnog kaznenog suda.

tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi
Preskoči sljedeće područje Srodne teme