Puca li veza HDZ-a i HSLS-a?

Puca li vladajuća koalicija? - pitanje je što se nametnulo nakon poruka što su ih preko medija razmijenili predsjednica Vlade i HDZ-a Jadranka Kosor i predsjednik HSLS-a Darinko Kosor. Najprije je čelnik HSLS-a kazao kako budžet od 120 milijardi kuna smatra neodrživim i da je nužno hitno krenuti u reforme te da će oni na jesen odlučiti podržavaju li još koaliciju ili izlaze iz nje. Predsjednica HDZ-a i Vlade uzvratila je

da HSLS niti druge stranke iz koalicije na prošlotjednom sastanku nisu iznosile nikakve prigovore o državnom proračunu ili o nekoj drugoj Vladinoj mjeri, te je stoga teško prihvatljivim ocijenila da HSLS, odnosno njegov predsjednik, kritike naknadno iznosi na konferenciji za novinare. I zaključila da ako HSLS planira izaći iz koalicije učini to odmah, a ne na jesen „jer do jeseni je puno vremena, puno teških odluka moramo donositi“.

Premijerka Kosor dodala je i kako zemlju treba izvući iz krize a što je „nemoguće raditi ako neprekidno gledam tko mi je iza leđa ostao, tko je otišao, a tko je s kim nešto drugo dogovarao, i na kraju – tko je što kritizirao, imao primjedbe i radio neke druge planove“. „Mi ponovno postajemo stranka i neki to moraju shvatiti“, uzvratio je čelnik HSLS-a i najavio kako oni žele biti konstruktivni dio koalicije, koji će imati jasne stavove o svim društvenim problemima. Ponovio je i kako žele hitne društvene reforme te da od tog cilja, kao i govorenja o problemima s kojima se suočava zemlja neće odustati radi nekoliko direktorskih pozicija i nekoliko mjesta u nadzornim odborima.

Cijela je polemika zaključena obostranom željom za nastavkom suradnje, a izjave čelnika HSLS-a neki analitičari tumače njegovim pokušajem boljeg pozicioniranja stranke u dva slučaja. U prvom – ako dođe do prijevremenih parlamentarnih izbora, o čemu se učestalo govori, pa bi ekvidistancom prema dvjema najvećim strankama HSLS imao prostor za koalicijsko zbližavanje i sa SDP-om. I u drugom slučaju – stvaranju velike koalicije, a što odbacuju i HDZ i SDP. Velika koalicija, inače, plaši manje stranke jer bi ispale iz političke igre.

Oslabljeni HSLS

Zasad, čini se, sve ostaje po starom, osim što je predsjednik HSLS-a Kosor predsjednici HDZ-a Kosor demonstrirao kako se neće libiti zagovarati i neka opozicijska stajališta. Predsjednica Vlade može, ali i ne mora imati razumijevanja za pokazivanje mišića novoizabranog predsjednika te nekad velike stranke. HSLS danas, naime, ima tek dva zastupnika u Saboru, pa ona ne mora strahovati da bi njihov izlazak iz vladajuće koalicije mogao dovesti do pada Vlade.

Ta činjenica kao i Kosorova izjava kako oni iznova postaju stranka govori o njihovoj snazi i imageu. A prema svim ispitivanjima javnog mnijenja HSLS samostalno više ne bi prešao izborni prag i ušao u Sabor. Do toga je došlo zbog dugogodišnjih svađa i trvenja, koja su kulminirala 1997. kada je struja Dražena Budiše prevladala na izbornoj konvenciji. Poraženi haeselesovci, predvođeni Vladom Gotovcem i Zlatkom Kramarićem, osnivaju Liberalnu stranku. Nakon parlamentarnih izbora 2000. obje liberalne stranke ulaze u Vladu, ali Budišin poraz na predsjedničkim izborima i njegova nejasna pozicija u politici vladajuće šestorke, potom petorke, napose oko suradnje s Haaškim sudom, iznova dovodi do lomova. U ljeto 2001. iz HSLS-a istupa dio ministara tadašnje Račanove Vlade i osniva novi stranku – Libru, predvođenu Goranom Granićem i Jozom Radošem. Libra kasnije ulazi u koaliciju s HNS-om, a HSLS uspijeva osvojiti tek dva saborska mandata.

Jačanje mišića

Uvriježeno je mišljenje kako se HSLS previše povezao s HDZ-om te je to razlog slabljenja stranke. Očito to mišljenje analitičara dijeli i Darinko Kosor pa želi stvoriti odmak od svog koalicijskog partnera. No, činjenica je kako se hrvatska politička scena bipolarizira, na HDZ i SDP, a da ostale stranke, poput HSS ili Stranke umirovljenika imaju manju potporu jer su prepoznate tek kao interesne organizacije. HSLS i sve njegove izvedenice platile su ceh unutarstranačkih razdora, dok se HNS uspio pozicionirati između njih ali s potporom građana od oko 5 do 7 posto naklonosti birača. Uz nekoliko regionalnih stranaka, od kojih su IDS i HDSSB najutjecajnije, pitanje je na koji to prostor udara Kosor u želji da ojača izgubljenu poziciju HSLS-a. Jer, njihovo je biračko tijelo očito ono koje je šetalo od SDP-a do te stranke i natrag.

No, mlade lavove treba pustiti da se potvrde, pa tako i Darinka Kosora. Predsjednica Vlade i HDZ-a zasad nije spremna da ta potvrda ide preko leđa koalicije i njezinog rada.

Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor ipak je i jučer u odgovoru na poruke iz sjedišta HDZ-a pokazao da se ne boji iznijeti mišljenja koja se poklapaju s onim oporbenih stranaka.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. urednik: Anto Janković