Prvi put zabilježena moždana aktivnost umirućeg čovjeka | Panorama | DW | 25.02.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Znanost

Prvi put zabilježena moždana aktivnost umirućeg čovjeka

Tragičnom slučajnošću znanstvenici su uspjeli promatrati što se događa s ljudskim mozgom kad čovjek umire: snimke nalikuju snu, posljednjem sjećanju.

Bila je to tragična slučajnost: nakon pada jedan 87-godišnjak je prebačen na odjel hitne pomoći, njegovo stanje se brzo pogoršavalo. Budući da je muškarac bolovao od epilepsije i napada grčenja, neurolozi su ga priključili na elektroencefalogram (EEG) radi praćenja stanja.

Prilikom EEG-a se na određene dijelove glave pričvršćuju elektrode koje mogu mjeriti aktivnost mozga. No, tijekom pretrage muškarac je doživio srčani udar i preminuo.

Ovaj tragični događaj označio je prvu ikad zabilježenu aktivnost u umirućem ljudskom mozgu, kažu neuroznanstvenici koji su pregledali podatke.

Prema studiji objavljenoj u časopisu „Frontiers in Aging Neuroscience" pri tome su se možda približili i odgovoru na primarno ljudsko pitanje, što nam se događa u trenutku smrti.

Sanjamo li i sjećamo li se dok umiremo?

Kada je procjenjivao ukupno 15 minuta moždane aktivnosti u vrijeme smrti, tim se prvenstveno koncentrirao na 30 sekundi prije i 30 sekundi nakon zastoja srca. Tim je otkrio povećanu aktivnost u određenom obliku moždanih valova, takozvanih gama-oscilacija.

Moždani valovi prikazani na EEG-u

Aktivnost u pojedinim dijelovima mozga može se utvrditi uz pomoć elektroencefalograma

Ritmički obrasci moždanih valova zabilježeni tijekom čovjekove smrti bili su slični onima koji su se javljali tijekom sanjanja, vraćanja pamćenja i meditacije.

Specifična vrsta moždanih valova zabilježenih u umirućem mozgu - nazvana neuronske oscilacije - također sugerira da je osoba promatrala kako joj se život odvija pred očima kroz "prisjećanja", navodi organizator studije dr. Ajmal Zemmar, neurokirurg sa Sveučilišta Louisville u američkoj saveznoj državi Kentuckyju.

Po Zemmarovim navodima rezultati sugeriraju da naš mozak može ostati aktivan i koordiniran tijekom, pa čak i nakon prijelaza u smrt.

„Generirajući oscilacije uključene u vraćanje sjećanja, mozak možda igra posljednji podsjetnik na važne životne događaje neposredno prije smrti, slično iskustvima koja su blizu smrti, rekao je dr. Zemmar za Frontiers Science News.

Usporedivo s iskustvima bliskim smrti

Znanstveno gledano, iskustva bliske smrti događaju se u vremenu između kliničke smrti i reanimacije. Neki oboljeli prijavljuju dolazeća sjećanja koja teku poput filma, odvajanje od tijela (autoskopska iskustva ili izvantjelesna iskustva), pejzaže ili jako svjetlo na kraju tunela. Neki su izvijestili o velikoj sreći, drugi su doživjeli tjeskobu ili paniku.

Očito, iskustva bliske smrti češće se javljaju kada reanimacija traje posebno dugo i opskrba mozga kisikom je poremećena duže vrijeme. Ova nedovoljna opskrba mozga prvenstveno utječe na temporalni i parijetalni režanj mozga, kao i na srednju preklopnu točku gyrus angularis. Još uvijek je nejasno događaju li se tu i iskustva bliske smrti.

Važna dodatna pitanja

Općenito važeći zaključci ne mogu se izvući iz slučajnih snimanja aktivnosti umirućeg ljudskog mozga. Studija se temelji na jednom slučaju, a pacijent je bolovao od epilepsije.

Iskaznica za doniranje organa

Neke spoznaje mogu biti korisne i za spremnost na doniranje organa

Ipak: "Ovi rezultati dovode u pitanje naše razumijevanje kada točno život završava i postavljaju važna pitanja koja slijede, na primjer u vezi s trenutkom doniranja organa", kaže neuroznanstvenik Zemmar.

On vjeruje da "rezultati daju neuroznanstvenicima nadu da će bolje razumjeti fenomen 'životnog pamćenja', o čemu često izvještavaju ljudi koji su imali iskustva bliske smrti."

Preporuka uredništva