Prva ekološka zgrada u Mostaru | Panorama | DW | 05.03.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Prva ekološka zgrada u Mostaru

Mostar dobiva prvi objekt građen u skladu s ekološkim standardima. Za ideju i realizaciju tog projekta zaslužni su učenici i nastavnici Koledža ujedinjenog svijeta iz Mostara.

„Gradimo rezidenciju Koledža ujedinjenog svijeta - UWC-a koja se nalazi u Šantićevoj ulici u Mostaru. Ovaj objekt će život učiniti ugodnijim, bit će jeftiniji za održavanje i prikladniji za okoliš. Ujedno, buduće generacije učenika UWC-a će stjecati navike da efikasno koriste energetske resurse. Kako smanjiti zagađenje zraka, vode, ali i uštedjeti novac. Na zgradu će biti ugrađeni solarni paneli koji će služiti za zagrijavanje vode i proizvodnju struje", kaže Dženan Hakalović, direktor ove ustanove.

Mostar će, naime, zahvaljujući sjajnoj ideji učenika i nastavnika UWC-a dobiti prvu „zelenu zgradu", odnosno objekt građen uz poštivanje standarda zaštite okoliša i ekoloških zahtjeva. Njihov projekt nagrađen je priznanjem „Zayed Sustainability Prize" u Ujedinjenim Arapskim Emiratima za izvanredna rješenja u kategorijama: zdravlje, hrana, energija, voda i globalne srednje škole. Za implementaciju projekta, nagrađenog u natjecateljskoj kategoriji srednjih škola, stigla je i nagrada u iznosu od 100.000 američkih dolara.

Sedam učenika mostarskog Koledža ujedinjenog svijeta pripremalo je ovaj projekt. Među njima i učenici II razreda Laura Karas iz Danske, David Busley iz Njemačke i Joseph Knight iz Velike Britanije.

Ovo troje učenika koji u Mostaru žive dvije godine bilo je u prilici proputovati kroz BiH. Oni u razgovoru za Deutsche Welle ističu kako postoje veliki potencijali, kao i da „prelijepu  prirodu u BiH" treba očuvati. Cilj im je, kako kažu, da ovim primjerom pokažu kako se to može. Oni se nadaju da će objekt, koji će biti dovršen u sljedeća dva mjeseca, služiti kao primjer boljeg načina života.

Zašto više ne koristimo prirodne izvore?

Bosnien und Herzegowina UWC in Mostar | United World College: Zayed-Nachhaltigkeitspreis (DW/S. Kanjan)

Učenici s vizijom

Vizija budućnosti ovih mladih naraštaja je u novim tipovima stambenih objekata, škola i vrtića, koji teže puno većoj energetskoj efikasnosti. A kako je Mostar jedan od najsunčanijih gradova na Balkanu, njih, kao i mostarske stručnjake, zabrinjava to što sunčeva energija ovdje nije iskorištena na pravi način.

„Ekološki održivo projektiranje zgrada odgovor je na zagađenja okoliša koja uzrokuje gradnja. A taj problem je sve izraženiji. Riječ o bespravnoj i neplanskoj gradnji, jer cijela naselja su izgrađena na klizištima i u vodozaštitnim zonama, kuće su bez fasada... Pogledajte Mostar i bit će vam jasno. U posljednjih 30 godina izgrađena su cijela naselja na obroncima brda oko Mostara, na mjestima gdje nije dozvoljena gradnja. Tako je širom države. Problem je i što je sunčeva energija na ovom području potpuno neiskorištena. Vidite li gdje solarne panele?! Nažalost, nema ih. A trebali bi biti na svakom mostarskom krovu", kaže za DW Adnan Selahović, profesor ekologije i zaštite okoliša.

Nerazumijevanje vlasti

Pogledajte video 02:17

Crna Gora - ekološka država samo na papiru

Vlast i nadležni nemaju veliko razumijevanje za ekološku gradnju i očuvanje okoliša, ističu u nevladinoj organizaciji „Centar za promociju civilnog društva" iz Sarajeva. Navode da to dokazuje i podatak da su na osnovu odluka raznih razina vlasti posljednjih godina izgrađeni brojni objekti na nekadašnjim izletištima i u parkovima prirode, kao i mini-hidroelektrane na rijekama, čime je značajno poremećen prirodni sklad.

„Donosioci odluka u BiH, nažalost, ne prepoznaju okoliš kao važnu temu. Oni čak doprinose degradaciji okoliša, kao npr. pogoduju investitorima kod izgradnje mini-hidroelektrana, gdje najveću korist ima sam pojedinac-investitor, a gotovo nikakvu lokalna zajednica. Često omogućuju izdavanje okolišnih dozvola bez zadovoljavanja pravne i sadržajne procedure. Ostaje vječito pitanje zašto je to tako? Možda jedan od razloga leži u činjenici da je bosanskohercegovačko društvo u značajnoj mjeri korumpirano i da sve funkcionira na tom principu, tako da naši političari ne vide neku veliku privatnu dobit u projektima zaštite okoliša, jer ti projekti obično dolaze izvan BiH. S druge strane, da bi se stanje okoliša popravilo, potrebne su radikalne promjene, koje niti jedan političar nije spreman poduzeti zbog mogućeg gubitka potencijalnih glasova", ističe Sabina Jukan, savjetnica za zaštitu okoliša u Centru za promociju civilnog društva.

BiH zaostaje za susjedima u „zelenoj gradnji"

Bosnien und Herzegowina UWC in Mostar | United World College: Zayed-Nachhaltigkeitspreis: Stadtpanorama Mostar (DW/S. Kanjan)

Ne-ekološka gradnja u Mostaru

Posljednjih godina u Hrvatskoj je sagrađeno nekoliko zelenih zgrada. Jedan od takvih objekata je i nova zagrebačka zračna luka. U ovoj državi propisana je obaveza da glavni projekt zgrade, koji se prilaže uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole koji bude podnesen nakon 01. siječnja 2020., mora biti izrađen u skladu s odredbama za zgrade gotovo nulte energije - s nultom neto energetskom potrošnjom i nultom neto emisijom ugljikovog dioksida godišnje.

I u Srbiji je pokrenuto nekoliko projekata ekološke gradnje. Ove godine, kako su najavili iz te zemlje, u glavnom gradu Srbije biće otvorena tri velika objekta izgrađena po sustavu koji doprinosi energetskoj efikasnosti i očuvanju okoliša. Sva tri objekta su u privatnom vlasništvu: „Ušće Tower Two", „Navigator Business Center 2" i „BEO Shopping Center".

Bosna i Hercegovina je država koja najviše zaostaje kada je riječ o takozvanoj zelenoj gradnji.Rezultat je to nedovoljne i nerazvijene državne strategije, te rascjepkanosti nadležnosti, od nižih jedinica lokalne samouprave, preko gradova, kantona, entiteta do državnog nivoa.