Provođenje pravde nakon Haškog tribunala | Politika | DW | 29.12.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Provođenje pravde nakon Haškog tribunala

Ratni zločini ne zastarijevaju i bit će procesuirani i nakon zatvaranja Haškog tribunala. Veliku ulogu u tom procesu imat će pravosuđa u BiH, Hrvatskoj i Srbiji.

Zgrada Tribunala u Den Haagu (picture-alliance/dpa/M. Beekman)

Zgrada Tribunala u Den Haagu

Haški tribunal je zatvoren, ali će procesuiranja ratnih zločina biti nastavljena pred sudovima u BiH, Hrvatskoj i Srbiji. Pravosuđe BiH u tom smislu ima najviše iskustva. To potvrđuju brojni predmeti procesuiranja ratnih zločina, uključujući nedavnu prvostupanjsku presudu bivšoj pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Azri Bašić ('Krvava Azra' ili 'Azra dva noža') koja je zbog zločina nad Srbima osuđena na 14 godina zatvora. Urednica BIRN-a (Balkanske istraživačke mreže) Erna Mačkić vjeruje da je pravosuđe u BiH u stanju efikasno procesuirati predmete ratnih zločina i nakon što je Haški tribunal zatvoren.

„Nijedna druga zemlja na svijetu nije procesuirala ni blizu toliko predmeta ratnih zločina kao BiH. Posljednjih nekoliko godina Sud BiH svake godine osudi više desetina počinitelja na preko stotinu godina zatvora za ratne zločine i genocid u Srebrenici. To je svakako veliki uspjeh. Međutim, kad se govori o najsloženijim i najosjetljivijim predmetima, tu dolazi do politizacije i lošijeg rada“, kaže Erna Mačkić za Deutsche Welle. Ona ističe da „manje osjetljive“ predmete treba prebacivati na županijske i okružne sudove i da u BiH ima dovoljno znanja i iskustva za procesuiranje ratnih zločina. 

Azra Bašić tiekom uhićenja u SAD-u (imago/ZUMA Press/D. Perry)

"Krvava Azra" je osuđena za svirepe zločine nad Srbima

Žrtve traže pravdu

„Kada su u pitanju sudovi u regiji, situacija je malo drukčija, posebno s aspekta definiranja genocida kao kaznenog djela u Srbiji kad je u pitanju Srebrenica. Također, u Republici Hrvatskoj se ne radi puno na predmetima koji su ustupljeni u BiH, ali je smanjenjem političkog pritiska moguće promijeniti situaciju. Preživjele žrtve ratnih zločina inzistiraju na bržem rješavanju predmeta s obzirom na činjenicu da je od rata prošlo više od 20 godina“, kaže Erna Mačkić.

Erna Mačkić (DW/S. Huseinović)

Erna Mačkić

Novinar BH televizije (BHT) Nikola Marković, koji je u Den Haagu pratio najznačajnije procese protiv optuženih za najteže ratne zločine, kaže da povijesno mjesto i značaj Haškog suda tek treba definirati. On ocjenjuje da, usprkos brojnim prigovorima, nitko ne može umanjiti, odnosno osporiti dostignuća Haškog tribunala.

Politički utjecaj

„Jedno od njegovih ključnih nasljeđa je i Arhiv Haškog suda koji, pored ostalog, sadrži brojne podatke i činjenice o događajima na ovim prostorima. Teret procesuiranja preostalih slučajeva ratnih zločina sada je na nacionalnim sudovima. No, ako se uzme u obzir da je većina presuda Haškog tribunala bila predmet sporenja u zemljama regije, ogroman će izazov biti očuvanje integriteta domaćih pravosudnih institucija, posebice po pitanju političkog utjecaja na njihov rad. U tom kontekstu, veliku pozornost izazvali su procesi protiv Ilije Jurišića i Nasera Orića, kada je i pravosuđe u Srbiji, ali i u BiH, optuženo za vođenje i presuđivanje po političkim direktivama. I predstavnici udruga žrtava u BiH često su sumnjali u objektivnost domaćih pravosudnih institucija, govoreći kako ovako ustrojeno bh. pravosuđe ne može procesuirati odgovorne za ratne zločine.  Atmosferu su dodatno podgrijavali i istupi pojedinih političara kako se optužnice pred bh. pravosudnim institucijama podižu selektivno i kako se sudi pripadnicima samo određenog naroda u BiH. Takvih optužbi ne manjka sa sve tri strane u BiH“, kaže Nikola Marković za Deutsche Welle.

„Iz pravosudnih institucija čvrsto ostaju pri stavu kako se sve odluke isključivo donose na osnovu dokaza, a ne ideoloških ili političkih uvjerenja. Jedinstvenog stava o događajima u ratnom razdoblju od 1992. do 1995. godine na ovim prostorima teško da će biti, ali je ključno da pravo i pravda budu dostupni svima i da svi odgovorni za najteže zločine na području BiH odgovaraju. Ako je i bilo propusta, iz grešaka bi trebalo učiti. Političkih komentara i pritisaka na rad pravosuđa vjerojatno neće manjkati, ali treba se nadati da će umjesto politike primat imati vladavina prava", kaže Nikola Marković.

Deklarativna podrška

Dragan Bursać (DW/A. Slavnic)

Dragan Bursać

Kolumnist Al Jazeere i portala Buka Dragan Bursać vjeruje da su politički lideri u BiH u stanju podržati provođenje pravde kad su u pitanju ratni zločini, ukoliko to ne ugrožava liderstvo u narodu kome pripadaju. „A, najčešće ugrožava te oni ili šute ili deklarativno ponekad podrže istrage i uhićenja, a najčešće se nominalno u predizborne svrhe ne slažu s procesuiranjem optuženih za zločine. Nažalost, 2018. je izborna godina (u BiH, op. ur.). Lideri će zato crpiti kapacitete iz nacionalizma, pa je za očekivati da će dominantna politička mantra biti: 'Heroj, a ne zločinac'“, kaže Bursać za Deutsche Welle.

Haški tribunal je 21. Prosinca zatvoren nakon skoro četvrt stoljeća rada. Za ratne zločine je pred tim sudom optužena 161 osoba. Postupak je zaključen za ukupno 141 optuženu osobu. 18 optuženih je oslobođeno, a 74 optužene osobe su osuđene. Posebno tijelo, Međunarodni rezidualni mehanizam za međunarodne kaznene sudove (IRMCT), završit će otvorene predmete (Šešelj, Karadžić,  Mladić, Simatović-Stanišić), dok će lokalno pravosuđe, odnosno sudovi u BiH, Srbiji i Hrvatskoj, procesuirati predmete koje im je ustupilo Haško tužiteljstvo.

 

Preporuka uredništva