Protesti nezaposlenih blazi nego sto se ocekivalo

Hartz4 Proteste /Berlin 03.01.05 Klasic

Demonstriralo se u vise od osamdeset gradova ali masovno nezadovoljstvo i veliki protesti za koje su neki vec predvidjali da ce prerasti u socijalne nemire su izostali. Prvog radnog dana nove godine je primjena novog stupnja reforme trzista rada- spajanje pomoci za nezaposlenost sa socijalnom pomoci, tzv. Hartz 4, pocela bezbolnije nego sto su se mnogi u Berlinu pribojavali- iako su bas ovdje najavljivani najostriji protesti. U planiranom blokiranju agencije za rad u radnickoj cetvrti Weding je na kraju sudjelovalo samo oko 400 ljudi, medju kojima su incidente izazivali samo poznati kreuzberski autonomasi koji za svoje ispade koriste svaki povod. Ukupno je na ulice u cijeloj zemlji je izaslo ukupno tek nesto vise od petnaestak tisuca nezadovoljnih a cak i oni koji su, radi greske u kompjutorskom sistemu prvog dana ostali bez novcanih doznaka, pokazuju razumjevanje za preopterecene agencije za rad. Nadlezni ministar za rad i privredu Clement je doduse najavio da ce se po potrebi reformski projekt popravljati u hodu no sada trazi strpljenje- poceto najprije treba realizirati , sto i kako funkcionira ce se ionako pokazati tek za nekoliko mjeseci- porucio je iz Berlina. Sindikati su doduse i dalje kriticni ali i njihovi predstavnici drze da umjesto daljih polemika treba pricekati prve rezultate- prije svega u onom dijelu reforme Hartz 4 koja bi trebala donijeti intenziviranje posredovanja u zaposljavanju, posebno za mlade, istice Heinrich Alt, clan predsjednistva savezne agencije za rad :

Mora nam uspjeti vec u prvom kvartalu ove godine sa svim mladim odraslima ispod 25 godina sklopiti ugovore o posredovanju i dati im sasvim konkretne ponude za mjesto za obrazovanje zu rad, radno mjesto ili barem nesto sto bi njihove sanse da tako nesto nadju u bitnoj mjeri poboljsalo..."

U svakom slucaju, neocekivano blagi protesti koji prate pocetak primjene dosad najostrijeg stupnja reforme trzista rada su u Berlinu predmet pazljivih analiza pri cemu prvi zakljucci idu u pravcu ocjene da su gradjani zapravo spremniji promjene pa i ustupke nego sto su mnogi politicari pretpostavljali- bar dok se nadaju dugorocnim poboljsanjima.